Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas je donio privremenu mjeru kojom je van snage stavio Zakon o finansiranju političkih partija u Republici Srpskoj. Mjera će trajati dok Ustavni sud o zahtjevu za ocjenu ustavnosti ne odluči na plenarnoj sjednici, nadam se već krajem januara, kazao je za BHRT predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman.

Ćeman je, govoreći o razlozima zbog kojih odluka o apelaciji kojom se razmatra legalnost Vlade Republike Srpske još nije donesena, kazao kako se radi o vrlo ozbiljnom pitanju, osvrnuvši se na komentare javnosti koja je, kako se čini, očekivala bržu odluku.

"Primijetio sam da je, ne samo opća nego i stručna javnost, kroz istupe određenih relevantnih, kompetentnih osoba koje respektujem, očekivala puno brže da ćemo donijeti odluku, čak izražavajući stavove da je to jedan jednostavan predmet i jednostavno pitanje. Mi smo raspravu doveli u određenu fazu u kojoj je zaključeno da ima potrebe još analizirati određene aspekte tog vrlo ozbiljnog pitanja. Da podsjetim gledaoce da se ovdje radi o četiri zahtjeva koji su spojeni u jedan predmet prema kojima se traži, pod jedan, ocjena ustavnosti akta o imenovanju Vlade, a u drugom dijelu i rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska. Dakle, ozbiljno, odgovorno pitanje i mi se njime bavimo na takav način", rekao je Ćeman.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine osvrnuo se i na izjavu Save Minića koji je ranije spominjao institucionalni odgovor, ukoliko odluka Ustavnog suda BiH bude u korist apelanata. Radi li se u ovom slučaju o pritisku na Sud? 

"Ja neću prejudicirati odluku kakva će biti, ali biću vrlo direktan. Ta vrsta terminologije koja je upotrijebljena asocira, zaista, na jednu vrstu pritiska da se na taj način ishodi pozitivna odluka. Ne mogu je drukčije okarakterisati nego kao neku vrstu indirektnog pritiska. Mi ćemo raditi odgovorno, profesionalno i donijeti odluku na osnovu Ustava i na način na koji mi sve vrijeme radimo", kazao je Ćeman.

On smatra da se politički komentari na neki način i podrazumijevaju, te da se u demokratskom društvu mogu komentarisati i odluke ovog Suda, ali se, kad su donesene, one prihvataju i provode, jer je izričita ustavna odredba prema kojoj su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće. 

"Kada vam neko uslovljava rad Ustavnog suda na ovaj ili onaj način - uskraćivanjem sredstava, na primjer ili slično - onda se to ne može drukčije okarakterisati neko kao neku vrstu pritiska. Ali, ima nešto što je u zadnje dvije-tri godine najdirektniji oblik pritiska na Ustavni sud, mada nije adresiran isključivo na Ustavni sud. Naime, izbjegavanje da se izaberu sudije bez kojih Ustavni sud ne može normalno raditi nije ništa drugo doli jedna vrsta pritiska na Ustavni sud. Doduše, zahtjevi u vezi sa Ustavnim sudom na političkoj sceni, u okviru parlamenata i tako dalje, više su vid političke borbe za određene stvari nego što su, možda, usmjerene prema Ustavnom sudu kao takvom, ali se, de facto i de jure, na praktičnoj ravni odražavaju na ozbiljan, potpun i efikasan rad Ustavnog suda. Onda mi to ne možemo drukčije okarakterisati, doli da je i to jedna vrsta pritiska na Ustavni sud", naveo je on.

Ćeman je ovom prilikom objasnio na koji način Ustavni sud Bosne i Hercegovine funkcioniše bez sudija iz Republike Srpske.

"Ustavni sud može i radi, da tako kažem, nesmetano, zato što je od devet sudija kvorum za rad Ustavnog suda minimalno pet. Za svaku odluku koju Ustavni sud donosi potrebno je minimalno pet glasova i mi ta dva zahtjeva imamo. Trenutno je u Ustavnom sudu sedam sudija, tri međunarodna i četiri domaća. Problem je u tome što mi nemamo funkcionalna vijeća po kojima Ustavni sud radi. Da podsjetimo, mi radimo u plenarnim sjednicama od svih devet sudija, u Velikom vijeću koje čini šest domaćih sudija i radimo u Malom vijeću koje čine predsjednik i dva potpredsjednika iz reda domaćih sudija. Zato što ne radi Veliko vijeće, nego se sve radi na plenarnoj sjednici, mi smo u poziciji da rješavamo suviše mali broj predmeta da bi mogli efikasno funkcionisati", kazao je, između ostalog Ćeman.