Jedna od možda najočitijih posljedica ruske invazije na Ukrajinu i rata koji je uslijedio je bilo protjerivanje velikog broja ruskih diplomata iz veleposlanstva i konzulata diljem zapadnih zemalja. Kad se to dogodilo, neki od najiskusnijih ruskih obavještajaca su ostali bez mjesta gdje bi mogli otići. Podsjećamo, Hrvatska je isto jedna od zemalja koja je protjerala ruske diplomate. U travnju 2022. godine protjerano je 18 ruskih diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja, Moskva je na to odgovorila tako što su protjerali pet diplomata iz hrvatskog veleposlanstva u Moskvi, piše Dnevno.hr.

I dok je pažnja na ruske obavještajce bila na najvišim razinama u europskim državama i SAD-u, Meksiko se pokazao kao idealnom prilikom za njih. Američki dužnosnici kažu da su mnogi od tih visokorangiranih ruskih špijuna premješteni u Meksiko kako bi iskoristili blizinu Sjedinjenih Država.

Već za vrijeme mandata sad već bivšeg predsjednika Joea Bidena su neki od vodećih diplomata izrazili zabrinutost meksičkim dužnosnicima zbog ruskih špijunskih aktivnosti u toj zemlji, no njihova su upozorenja bila odbačena, rekli su sadašnji i bivši dužnosnici za The New York Times. CIA je tada čak sastavila popis s više od dvadesetak ruskih špijuna koji su se predstavljali kao diplomati, ali je meksička vlada odbila protjerati ih iz zemlje, navelo je pet sadašnjih i bivših američkih dužnosnika.

Djeluju gotovo nekažnjeno

Američki dužnosnici, među kojima ima i onih koji još uvijek djeluju, kazali su kako je meksička vlada u više navrata onemogućila napore da se suzbije ruska špijunaža u zemlji. Naime, kako milijuni američkih turista svake godine putuju u Meksiko, američki dužnosnici strahuju da se među tim turistima nalaze i špijuni koji rade za Moskvu, a koje Rusija šalje iz Sjedinjenih Država kako bi razmjenjivali prikupljene obavještajne podatke ili dobivali upute za buduće operacije.

Meksičke obavještajne službe su usredotočene na domaće prijetnje, kao što su narkokarteli, zbog čega američki dužnosnici kažu da ruske obavještajne službe u toj zemlji mogu djelovati gotovo nekažnjeno.

Ako želite voditi i regrutirati špijune, blizina je ključna, a to je ono što Meksiko nudi. Rusija može djelovati s većom slobodom u Meksiku. Tamo nema toliko nadzora kao u SAD-u ili Kanadi“, rekao je Duyane Norman, šef operacija CIA-e za Latinsku Ameriku do umirovljenja 2019. godine.

Intenziviranje napora

Iako je Meksiko već dugo zemlja koju Rusija koristi kao bazu za svoje špijune, Moskva je u posljednjih godinama intenzivirala te napore. Meksiko je tijekom Hladnog rata bio nazivan “Bečom Latinske Amerike“, mjestom odakle su ruske obavještajne službe nastojale doći do tajni Washingtona. Napomena, Beč je za vrijeme Hladnog rata bio jedan od najvažnijih špijunskih lokacija, jer je bilo između Zapada i istoka te je tamo velik broj veleposlanstva, ali i sjedišta međunarodnih organizacija.

Rusija i Meksiko imaju zanimljivu špijunsku prošlost, koja seže i prije Hladnog rata. Nakon sukoba s sovjetskim državnikom Josifom Staljinom, utočište u Meksiku je potražio Lav Trocki, gdje se sprijateljio sa slavnim umjetnicima Fridom Kahlo i Diegom Riverom. Trocki je ubijen 1940. godine na Staljinov nalog.

Otkako je Rusija počela invaziju Ukrajine, pojačali su se njihovi špijunski napori u toj zemlji. “Rusiji je potrebno više obavještajnih podataka o tome kako Sjedinjene Države podupiru Ukrajinu u ratu, kao i drugih vrijednih informacija koje bi se mogle iskoristiti za potkopavanje Washingtona na domaćem i međunarodnom planu”, kažu američki dužnosnici.

Zabrinjavajući razmjeri

Razmjeri ruskih špijunskih aktivnosti u toj latinoameričkoj zemlji toliko su narasli da je američko veleposlanstvo u Mexico Cityju u kolovozu prvi put imenovalo službenog „promatrača Rusije“. Američki dužnosnici naveli su kako će ta osoba biti zadužena da prati ruske aktivnosti u Meksiku.

Stranka Morena, koja je vladajuća u Meksiku, ima mnogo ljevičarskih članova za koje kritičari tvrde da gaje proruske stavove i duboko nepovjerenje prema Sjedinjenim Državama. Američki dužnosnici smatraju da je to možda jedan od razloga zbog kojih meksička vlada nije voljna protjerati ruske špijune koje je identificirala CIA. Stranka Morena odbila je komentirati navode New York Timesa.

Meksički dužnosnici odbacili su američku zabrinutosti oko Rusije kao paranoju. Isto tako, kad su američki dužnosnici pokušali dodatno raspraviti popis identificiranih ruskih špijuna koji su poslali, meksički su im dužnosnici rekli da taj popis nikada nisu primili. Bivši meksički predsjednik Andrés Manuel López Obrador i njegov ministar vanjskih poslova također su odbili ozbiljno razmotriti zabrinutosti nekih od najviših dužnosnika Bidenove administracije, tvrde američki izvori.

“Meksička vlada jest pomogla, ali mogla je učiniti puno više. Dali smo im imena ruskih špijuna koji su se predstavljali kao diplomati u veleposlanstvu u Mexico Cityju. To su bili iskusni operativci koji su sudjelovali u složenim operacijama diljem Europe“, rekao je Juan Gonzalez, direktor za poslove zapadne hemisfere u Vijeću za nacionalnu sigurnost za vrijeme Bidenove administracije.