Povodom Dana ljudskih prava, Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, upozorila je na alarmantan porast broja prijava kršenja ljudskih prava te na porodično nasilje i femicid kao najvažnije oblasti kojima se bavila. Jurišić naglašava da su zakoni unaprijeđeni, ali da borba protiv nasilja i kršenja prava neće imati efekta bez duboke promjene društvenih vrijednosti i snažne prevencije.

Prema podacima Ombudsmana, prošle godine zaprimljene su 2.972 žalbe za kršenje ljudskih prava, dok je u ovoj godini taj broj porastao na 3.500.

"Prema prvim informacijama, zapravo najveći broj jeste prijava i žalbi protiv organa uprave, što znači protiv vlasti. Značajan je broj i protiv pravosuđa i protiv policije. Jedan broj nimalo bez značaja je u slučaju povrede u radnim odnosima", kaže Jurišić za Televiziju Sarajevo.

Jurišić je podsjetila da je, nakon ubistva Nizame Haćimović u Gradačcu 2023. godine, Federalni parlament u Krivični zakon uvrstio krivično djelo femicida, odnosno rodno zasnovanog ubistva, i propisao najvišu moguću kaznu do četrdeset pet godina zatvora.

Zakoni ne donose promjenu bez prevencije

Ipak, uprkos najstrožim kaznama, nedavno se dogodilo još jedno ubistvo.

"Ono što mogu reći jeste da se sedamnaestog novembra ove godine dogodilo ubistvo, odnosno ubijena je Aldina Mahić, odnosno Aldina Jahić. Šta to znači? Da ovako visoke, zapriječene kazne nisu spriječile ubicu, nisu spriječile nasilnika da počini ovo krivično djelo. To praktično znači da uzrok problema treba tražiti u društvu. Mi, Harise, živimo u nasilnom društvu. To je nešto što sebi moramo priznati", naglasila je Jurišić.

Ona je poručila da je način rješavanja problema, između ostalog, u prevenciji. "To znači da svi moramo da se uključimo. Od škola, roditelja, djece, nevladinih organizacija. Bez toga, doći ćemo zaista u bezizlaznu poziciju haosa, gdje donošenje velikih zakonskih kazni neće značiti ništa", smatra Jurišić.

Komentarišući porast broja prijava protiv vlasti i pravosuđa, Jurišić je istakla da to šalje poruku da se "broj primjera kršenja ljudskih prava povećava". Međutim, navodi da činjenica da se ljudi obraćaju institucijama pokazuje da se "ljudi ohrabrili" i da "ne uzimaju pravdu u svoje ruke", već traže rješenja.

"Ja mislim da je stvoren solidan zakonski okvir, da postoji kakav-takav sistem gdje žene i sve ostale žrtve nasilja mogu da budu ohrabrene da kažu stop. Sada je dosta", zaključila je Jurišić.

Sve češći napadi na novinare

Jurišić je komentarisala i sve češće napade na novinare. Udruženje BH novinari je sačinilo istraživanje po kojem je u periodu od 2021. do 2024. godine počinjeno 129 napada na novinare, od čega je 32 napada bilo protiv novinarki.

"Dakle, u porastu je broj napada na novinare, ali tu Bosna i Hercegovina nema ekskluzivitet", navela je Jurišić, podsjećajući da broj ubistava novinara u svijetu raste, naročito nakon dešavanja u Gazi.

Kao pozitivan primjer reakcije sistema navela je napad na novinarku Rabiju Arifović: "Riječ je o psihičkom nasilju na društvenim mrežama, međutim, to je dobar primjer kako je sistem ipak reagirao. Tužilaštvu Kantona Sarajevo, i ne samo tom, nego svim ostalim tužilaštvima u Federaciji, izmjena Krivičnog zakona ponudila je zakonsku osnovu da djeluju po osnovu krivičnog djela psihičkog nasilja. Nasilnik je pritvoren. Još uvijek se nalazi u pritvoru. U pripremi je optužnica, tako da je to jedan od dobrih primjera reakcije društva".