Bezbednosno-informativna agencija (BIA) suočena je s ozbiljnim optužbama da je zloupotrijebila svoje resurse prisluškujući četvoricu poljoprivrednika kojima je, nakon neformalnih razgovora, instaliran špijunski softver NoviSpy. Nadzor i orkestrirana represija nad poljoprivrednicima počeli su u jeku ekoloških protesta protiv Rio Tinta, a BIA je osumnjičena da čitav svoj aparat usmjerava na obične građane umjesto na kriminalce, piše Danas.rs.

Prisluškivanje poljoprivrednika od strane BIA-e počelo je prošle godine u jeku ekoloških protesta protiv iskopavanja litija i kompanije Rio Tinto. Zbog organizovanja i učestvovanja u ovim protestima četvorica poljoprivrednika – Slobodan Vidojević, Zlatko Kokanović, Vladimir Višić i Jovan Topalović – postali su meta bezbjednosne službe.

Osim toga, predstavnici Udruženja „Naše mleko“ optužili su nedavno državu da nad poljoprivrednicima sprovodi orkestriranu represiju, tvrdeći da su selektivni inspekcijski nadzori postali sredstvo obračuna s onima koji su podržali studentske proteste. Poljoprivrednik Milan Pajić kaže da represija nad poljoprivrednicima traje već jako dugo.

"Imao sam takav slučaj da me u njivama sačekuje BIA iza kukuruza. I onda izlaze pred mene, a ja ne znam da li su mafijaši ili šta su, pa mi kažu da bi ja trebalo da idem i da potpišem nekakav sporazum s Vladom," prisjeća se Milan Pajić.

Poljoprivrednik Nemanja Lacković je jedan od njih kome je u više navrata dolazio inspektor. Prema njegovim riječima, inspektor je tražio "sitnice za koje je mogao da se uhvati" i na svako pitanje pominjao pasivu.

"Svaki put kad je dolazio, a dolazio mi je četiri puta, svaki put je tražio nova dokumenta da mu priložim, te podsticaj za stočarstvo, podsticaj za svinje, za sve," ukazao je Nemanja Lacković.

Ugradnja softvera tokom "prijateljskog razgovora"

Poljoprivrednik Zlatko Kokanović kaže za Danas da je 18. juna 2024. godine imao prvi kontakt sa agentima BIA-e, neposredno prije zakazanog sastanka u Vladi Srbije s tadašnjim ministrom poljoprivrede Aleksandrom Martinovićem, nekadašnjim premijerom Milošem Vučevićem i predsjednicom Skupštine Anom Brnabić.

Zlatko Kokanović (Foto FoNet Zoran Mrđa)

"Jedan od njih (agent) me je tog jutra pozvao na razgovor. Iako sam mu objasnio da imam sastanak, ubjeđivao me je da dođem ističući da će trajati 15 minuta. Tih prvih pola sata razgovora, kada telefon nije bio kod mene, ugradili su softver, a istovremeno je sastanak u Vladi propao," objašnjava Zlatko Kokanović.

Nakon što je prošao određeni period od razgovora u BIA-i, Kokanović kaže da su u određenim medijima objavljivani tekstovi njegovih privatnih telefonskih razgovora.

"Tražio sam zbog toga da dobijem zapisnik, ali su me odbili uz izgovor da je to bio prijateljski razgovor. Kasnije su nam stavili gazdinstvo u pasivni status, zbog čega smo protestovali. Ubrzo nakon toga sam opet dobio poziv, ali sam odbio uz objašnjenje da biram s kim ću imati drugarski razgovor," ukazuje Zlatko Kokanović.

On poručuje da svako može da odbije razgovor sa BIA-om, jer oni nemaju ovlaštenja za tako nešto.

"Žalosno i jadno je da država čitav svoj aparat usmjeri na nas obične građane, koji se borimo za svoja prava, nismo neprijatelji zemlje – a imaju brojne kriminalce koje ne stavljaju na mjere," poručuje Zlatko Kokanović.

Smatra da su poljoprivrednici meta zbog ekoloških protesta koji su mobilizovali značajan dio građana Srbije.

"Poenta je da to rasture, da ubace svoje ljude među naše redove. Organizovani dolazak traktora u Beograd je za njih veliki strah. Boje se te organizacije, vidjeli su šta se dešava u Grčkoj, boje se tog scenarija. Trude se da to diskredituju, da rasture. Imaju razne načine, od prisluškivanja, praćenja, krivičnih prijava do novinarskih tekstova, nastupa samih predstavnika države, ministara na režimskim medijima," ocjenjuje Kokanović.

Najveća opasnost su administrativni pritisci

Kokanović dodaje da najveća opasnost nije prisluškivanje, jer se važni dogovori ionako vode bez telefona, već administrativni pritisci: pasivni status gazdinstva koje onemogućava plasman proizvoda i pristup subvencijama koje poljoprivrednicima zakonski pripadaju.

Zlatko Kokanović kaže da se više ne plaši, jer ga štiti javna prepoznatljivost, ali ističe da je tragično što ga ne štite institucije.

"Jedino rješenje je oslobađanje institucija i jednakost pred zakonom. Manje vidljivi poljoprivrednici mogu da se zaštite jedino zajedničkim organizovanjem, masovnim protestima i udruživanjem, jer se tako najbrže skreće pažnja javnosti," zaključuje Zlatko Kokanović.

Podsjećamo, BIRN je u saradnji sa SHARE Fondacijom otkrio da je BIA tokom privođenja četvorice poljoprivrednika i ekoloških aktivista u njihove telefone ubacila špijunski softver NoviSpy.

Slobodan Vidojević, poljoprivrednik iz Bresnice, pripričao je za BIRN da su ga ujutru 1. oktobra 2024. trojica nepoznatih ljudi ubacili u crni kombi. Nisu se predstavili. Gurali su ga, udarali po glavi i vikali da šuti. Telefon su mu uzeli čim je ušao u vozilo. Nekoliko sati kasnije, Slobodan Vidojević će izaći iz zgrade policije u Čačku kao slobodan čovjek, ali na njegovom telefonu je instaliran špijunski softver.

Vladimir Višić, poljoprivrednik iz Stare Pazove i jedan od osnivača Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije, naveo je da je uoči protesta protiv Rio Tinta koji se odigravao u Beogradu 11. avgusta 2024. godine, krenuo traktorom za Beograd. Na ulazu u grad, u ulici Cara Dušana u Zemunu, zaustavlja ga saobraćajna policija i odvodi u policijsku stanicu nedaleko od Gardoš kule. Kaže da mu je saobraćajac oduzeo telefon, nakon čega su ga uveli u prostoriju sa tri inspektora u civilu, od kojih mu se jedan predstavio kao inspektor MUP-a.

Jovan Topalović, poljoprivrednik i predsjednik Udruženja građana „Da (Ne) Dišemo Duboko“, početkom septembra prošle godine je BIA pozvala na razgovor u zgradu užičkog MUP-a. Na putu ka zgradi sreo je lokalnog advokata koji ga je savjetovao da mu ostavi telefon, kako mu sa uređaja ne bi izvukli podatke, što je Jovan Topalović i učinio, nakon čega je i njemu instaliran špijunski softver.