Iako je Državno tužilaštvo formiralo predmet protiv osuđenog za ratni zločin u Prijedoru Aleksandra Knjeginjića zbog pokretanja peticije za zabranu obilježavanja “Dana bijelih traka“ u ovom gradu, tužilačka odluka nije donesena.

U Tužilaštvu BiH se nalaze dva predmeta koji se odnose na Knjeginjića, potvrđeno je iz ove institucije za Detektor.

“Predmeti su u radu, tužiteljska odluka još nije donesena“, kratko su odgovorili iz Tužilaštva BiH.

Detektor je ranije pisao da su u Tužilaštvu BiH zaprimljene dvije krivične prijave za Knjeginjića, od kojih se jedna odnosi na organizovanje peticije protiv Dana bijelih traka u Prijedoru.

Vrhovni sud Republike Srpske pravosnažno je osudio Knjeginjića na osam godina zatvora zbog ratnog zločina, odnosno učešća u ubistvu civila u martu 1994. u Prijedoru. On je na online platformi pokrenuo peticiju “Stop ‘Danima bijelih traka’”, što je podijelio na svojim društvenim mrežama te pozivima uživo.

“Želim ukazati mojim sugrađanima da ovakvim postupcima, naočigled svih nas, organizatori, podržavaoci i učesnici manifestacije ‘Dani bijelih traka’ sipaju blato po srpskom narodu. Još je alarmantnije da vlast Grada Prijedora, za sve vrijeme ‘šenlučenja’ po gradskim ulicama, to mirno posmatra i prećutno odobrava”, stoji u tekstu peticije za koju su aktivisti ranije objavili da ju je pokrenuo upravo Knjeginjić.

On je sredinom juna, kako su objavili lokalni aktivisti koji su ga vidjeli, počeo prikupljati potpise i u centru Prijedora, gdje građane poziva da potpišu “dokument koji će pokazati da oni nisu ubice, nego oni koji su 1992. godine započeli krvavi pir na ulicama”.

“Pomozite da odstranimo kancerogeno tkivo koje svakim danom, pred našim očima, raste i postaje sve veće i veće”, dodaje se u objavi na profilu Aleksandra Knjeginjića na društvenoj mreži Facebook, gdje je objavljena njegova fotografija na kojoj se vidi kako prikuplja potpise.

Knjeginjić je ranije osuđen u Sjedinjenim Američkim Državama za prevaru u stjecanju američkog državljanstva. U presudi je navedeno da je prikrio optužnicu prema kojoj je 1994. godine učestvovao u ubistvu dva bošnjačka civila, bračnog para, zbog čega je osuđen na 12 mjeseci zatvora, a tada naređeno je i njegovo izručenje Bosni i Hercegovini, nakon čega je procesuiran za ratni zločin.