Zastupnik i šef Kluba zastupnika SDP-a u Parlamentu BiH Saša Magazinović komentirao je za Federalnu televiziju aktualnu političku situaciju u BiH, blokade u procesu evropskih integracija, ali i niz važnih zakona koji čekaju na usvajanje.

Granični prijelaz Gradiška i odgovornost za blokade

Magazinović je komentirao odgodu otvaranja graničnog prijelaza u Gradiški, koji je trebao biti otvoren danas, a o kojem su dugo najavljivane informacije.

"Vrlo je važno da se otvori novi granični prijelaz Gradiška, to bolje i od vas i od mene znaju privrednici koji to očekuju", rekao je Magazinović, naglašavajući da Republika Srpska, također, treba vratiti novac Federaciji koji joj ne pripada.

Magazinović je posebno ukazao na blokade koje se ne odnose samo na projekte poput Gradiške, već na zakone koji čekaju na usvajanje u Parlamentu, a koji se tiču života građana.

"U aprilu smo usvojili zakon o povratu PDV-a na prvu nekretninu. Početkom aprila je zakon stupio na snagu, ali ljudi do danas ne mogu da vrate novac. Taj isti Upravni odbor ga treba usvojiti. Kako to nije hitno?", pita Magazinović.

Također, naglasio je i važnost inicijative za povećanje limita za uvoz automobila za osobe s invaliditetom.

"Ogroman broj građana ove države čeka tu odluku, jer to su auta s posebnom namjenom. To su automobili koji nekome znače život."

Licemjerne izjave o blokadama

Kad je riječ o reakcijama političkih lidera na blokade, Magazinović je rekao da, kad bi smjenjivali one koji blokiraju, "ne zna da bi li iko iz SNSD-a ostao igdje u institucijama".

Osudio je licemjerje političara koji, kako kaže, ne reagiraju na ključna pitanja za građane, poput povrata PDV-a ili prava osoba s invaliditetom.

"Mislim da smo se osramotili prema građanima Bosne i Hercegovine koji nisu dobili ono što im je zakon dao", dodao je, kritizirajući političke elite koje, prema njegovom mišljenju, više brinu o vlastitim interesima nego o potrebama građana.

Blokade kao politička trgovina

Komentirajući političku situaciju u Bosni i Hercegovini, Magazinović je istaknuo da je to trgovina, te da je "veliki broj ljudi koji se ponašaju kao da su na pijaci".

Prema njegovim riječima, mnoge odluke koje bi trebale biti u interesu države, političari često nastoje pretvoriti u trgovinu za vlastite interese.

"Svaku odluku koja je u interesu države nastoje naplatiti, kao da je to interes jednog broja ljudi, a ne države u cijelini", poručio je Magazinović.

Na pitanje o mogućnosti razgovora s Miloradom Dodikom, Magazinović je bio jasan: "Dodik nije sagovornik. Ako želiš usvojiti zakon - on će se usvojiti ili se neće usvojiti u institucijama."

Rješenje za blokade – olovka i potpis

Jedan od ključnih trenutaka razgovora bio je vezan za deblokadu institucija. Magazinović je naglasio da je rješenje vrlo jednostavno.

"Rješenje ovog problema je vrlo jednostavno. Rješenje ovog problema je da Borjana Krišto uzme olovku i potpiše imenovanje proevropskog ministra sigurnosti."

Magazinović je podsjetio da bi, nakon imenovanja ministra, Vijeće ministara postalo funkcionalno i moglo usvojiti zakone koji su ključni za evropski put Bosne i Hercegovine.

"Između evropskog puta i otvaranja pregovora i blokade koju trenutno živimo je samo olovka i potpis Borjane Krišto", rekao je Magazinović, pozivajući na brzu akciju kako bi BiH nastavila svoj put ka EU.

Odnos s HDZ-om i politička volja

Magazinović je govorio i o odnosima sa strankama koje se protive evropskom putu, posebno s HDZ-om, koji je, kako kaže, u stalnom savezništvu sa SNSD-om: "Između Evrope i blokade, biraju blokadu." Magazinović je istakao da HDZ, koji je partner u vlasti, blokira napredak prema EU zbog vlastitih političkih interesa. "Između fotelje Nikole Špirića i funkcionalnosti Doma naroda, oni biraju fotelju Nikole Špirića", rekao je Magazinović.

Odbijanje imenovanja Ane Trišić-Babić

Na pitanje o imenovanju Ane Trišić-Babić za glavnu pregovaračicu, Magazinović je naglasio da je ovo ime od početka bilo sporno i da se nije smjelo smatrati prihvatljivim.

„Taj što je završio, neka je imenuje s njima. Ono što znam jeste da postoje tri načina izbora, prisutna u javnosti. Ljudi o tome govore“, rekao je Magazinović.

Detaljnije je objasnio moguće načine za izbor glavnog pregovarača: „Jedan je kroz Vijeće ministara, u ovoj konstalaciji odnosa glavni pregovarač izabran od strane Vijeća ministara bi bio neko iz SNSD-a, zbog ovog veta koji postoji. Ako se ide kroz Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović je iz SNSD-a. Jedino mjesto gdje se može izabrati glavni pregovarač bez utjecaja SNSD-a je Predstavnički dom Parlamenta BiH.“

Kada je riječ o Ani Trišić-Babić, Magazinović je bio jasan u svom stavu: „Ona je svojom odlukom da govori o evropskom putu, posmatrajući RS kao državu prije dva dana, sebe u potpunosti eliminisala iz ove priče.“ Magazinović je naglasio da, s obzirom na stavove koje je Trišić-Babić iznijela, nije prikladno da bude uključena u pregovarački proces.

Zakoni na čekanju – blokada u Domu naroda

Govoreći o važnim zakonima koji čekaju usvajanje, kao što su izmjene Zakona o javnim nabavkama i Krivičnom zakonu, Magazinović je kritizirao političke blokade u Domu naroda.

"Ogroman broj zakona stoji i čeka na usvajanje. Vrlo važnih za ljude u ovoj zemlji. Vrlo važnih za borbu protiv kriminala i korupcije", rekao je, naglašavajući da je očigledno postalo "normalno blokirati nešto."

"Za mene je politički terorizam ne dozvoliti da funkcioniše institucija", istakao je Magazinović, kritizirajući one koji blokiraju rad institucija i zakone koji bi koristili građanima Bosne i Hercegovine.

Državna imovina kao prepreka za ključne infrastrukturne projekte

Odgovarajući na pitanja vezana za državnu imovinu, infrastrukturne projekte i zakonodavne inicijative, istaknuo je nekoliko važnih tema koje se tiču budućnosti zemlje.

Govoreći o potencijalnom korištenju bonskih ovlasti, Magazinović je naglasio da su određeni projekti previše važni da bi ih blokirali pojedinci ili političke stranke.

„Dva najveća infrastrukturna i najvažnija infrastrukturna projekta, koji su istovremeno i geostrateški i politički važni, to je Južna interkonekcija i koridor kroz državu“, naveo je Magazinović.

„Pojavio se problem državne imovine. Te cijevi koje će se polagati moraju se položiti u neku zemlju, ko je vlasnik te zemlje, je li to državna imovina, privatno vlasništvo itd. Moramo napraviti mehanizam da to ne trpi blokade onih koji tvrde da je to njihovo“, dodao je.

Funkcionisanje BHRT-a: Više od finansijskog problema

Magazinović je također govorio o funkcioniranju BHRT-a, ističući da je ovo pitanje od suštinske važnosti za zemlju, a ne samo za financijske probleme.

„Funkcionisanje BHRT-a nije samo ono o čemu se u javnosti priča – finansijski problemi. To je od suštinskog značaja i nešto što jeste interes ove države“, rekao je on.

Južna interkonekcija: Geopolitički interes BiH

Jedna od tema bila je i južna interkonekcija, projekt od vitalnog geopolitičkog značaja.

„Geopolitičko pitanje broj jedan ovog dijela svijeta trenutno je smješteno na teritoriji Bosne i Hercegovine. Ukoliko bude postojala pamet, možemo to iskoristiti i pokazati da je to naš interes, ne samo u smislu stvaranja neovisnosti o ruskom plinu, već i u političkom, strateškom i svakom drugom interesu.“

Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe

Dotaknuo se i teme legalizacije kanabisa u medicinske svrhe, koja je već godinama predmet rasprave.

Magazinović je istaknuo kako postoje snažni pritisci koji ometaju napredak u ovom procesu.

„Priča o legalizaciji kanabisa je priča o utjecaju narkomafije na institucije ove države. Agencija za lijekove i medicinska sredstva je provela svu proceduru, ali na kraju direktorica kaže da nisu nadležni. Ko je izvršio pritisak? Da li je to politika ili mafija?“

Na kraju, Magazinović je pozvao javnost da prati ovaj proces i istakao: „Ne želim biti ni optimista ni pesimista, nego glasno govoriti o tome. To je lijek i stvar potrebe za veliki broj građana Bosne i Hercegovine.“