Agresija Rusije na Ukrajinu potaknula je Švedsku da nakon dva stoljeća odustane od neutralnosti i pristupi NATO-u. No, u Stockholmu više nisu sigurni bi li im Sjedinjene Države doista priskočile upomoć u slučaju rata na Baltiku.

“U bilateralnim kontaktima i susretima na razini NATO-a nema naznaka da američki partneri ne bi stali na našu stranu, kako predviđa Član 5. Međutim, istina je i to da ova američka administracija ponekad šalje drugačiju poruku”, rekao je komandant švedskih oružanih snaga general Michael Claesson u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Švedski general podsjeća da su partneri u NATO-u međuovisni, pa “ako se stvari budu mijenjale, to treba napraviti tako da nijedna strana ne bude na gubitku”.

Utopanje u samosažaljevanju

Claesson priznaje da je problem dijelom proizašao iz toga što su Šveđani desetljećima vjerovali kako će ih u slučaju potrebe zaštititi premoćna snaga američkog oružja.

“Marinirali smo se u tom uvjerenju i to je problem. Ne zato što bi Amerika promijenila politiku ili što su se pojavili novi izazovi, nego zato što smo si dopustili da se utopimo u samosažaljevanju. Kao Evropljani moramo dati sve da postanemo snažniji. I kao Evropljani i kao evropski partneri Sjedinjenih Država”, rekao je švedski komandant.

Na pitanje smatra li da će Rusija napasti NATO, Claesson odgovara: “Ne, jer bi izgubila. Ali Rusija želi oslabiti i razjediniti NATO. A mi to moramo spriječiti”. Ipak, vjeruje da bi Vladimir Putin uskoro mogao testirati Savez upravo u jednoj od baltičkih država.

Švedska vojska u Finskoj

“Taj scenarij je moguć i vjerovatno ne tako dalek. Što Putin smatra da smo slabiji, to je veći rizik da će pribjeći nečem takvom”, kaže general.

“Švedska sebe vidi kao sastavni dio odbrane baltičkih država. učestvujemo u NATO-ovim planovima za takav scenarij. Razmatramo slanje švedske vojske u Finsku, švedski bataljun u Latviji ostat će dio kanadske brigade. O slanju naše brigade u baltičke države još nije donesena odluka, ali ono nije isključeno.

Područje potencijalne prijetnje rasprostire se od zapadne obale Švedske, uključujući luku Göteborg, preko Baltičkog mora sve do Dalekog sjevera. Neprestano moramo razmatrati sve opcije na tom prostoru i ne možemo si priuštiti da išta zanemarimo”, otkrio je zapovjednik švedske vojske.

Vojni rok za mladiće i djevojke

Švedska ima obaveznu vojnu obuku za mladiće i djevojke starije od 18 godina. “Sve njih, muškarce i žene, kontaktiramo putem elektroničke pošte i zatražimo da nam daju informacije o svojem zdravlju, sposobnostima i motivaciji. To je otprilike 100 hiljada pojedinaca, od kojih 30 hiljada odaberemo za ljekarski pregled. Na kraju regrutiramo približno 10 hiljada vojnika svake godine. Vojsku služe između devet i 15 mjeseci, ovisno o potrebama”, objasnio je.

Od spomenute brojke formiraju se aktivne oružane snage i aktivna rezerva koju Claesson kao komandant može pozvati u bilo kojem trenutku.

“Tad mi više ne treba politička odluka, mogu odmah djelovati. Aktivna rezerva ima svu potrebnu opremu, vozila i organizacijske strukture, a redovito ih pozivamo na vježbe. To nam daje brzinu za djelovanje u slučaju ratnog scenarija”, rekao je švedski general.

Princeza-vojnikinja

Intenzivnu vojnu obuku trenutno prolazi švedska prijestolonasljednica princeza Viktorija, koja se školuje za oficirku. Načelnik vojske o njoj govori s izuzetnim ponosom.

“Princeza je vrlo samouvjerena osoba koja je donijela neobičnu odluku. Njezin primjer je neprocjenjiv. Švedskom društvu i švedskoj vojsci puno znači da neko iz kraljevske porodice poruči: Odbrana je važna, to je u mojem srcu. Ona je uzor mnogim mladim ženama koje se pridružuju našim oružanim snagama”, rekao je švedski general Frankfurter Allgemeine Zeitungu.