Danas, 14. decembra 2025. godine, navršava se tačno 30 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, dokumenta koji je okončao rat u Bosni i Hercegovini, ali čije su posljedice i dalje predmet oštrih kritika. Nihad Aličković iz pokreta AntiDayton izjavio je da je Dejton bio "svjetski projekat koji je, po njihovom planu, morao da se desi", naglašavajući da je sporazum potpisan pod prisilom, u trenutku kada je Armija RBiH bila najjača.

Aličković iz pokreta AntiDayton ističe da niko ne može reći da je "ova mala, a zlatna i herojska zemlja" tada mogla drugačije. On podsjeća da je svijet tokom agresije odigrao svoju ulogu "maksimalno nepravedno".

"Iako nas je zatrpavao humanitarnom pomoći i slao UN trupe u BiH, uvođenjem embarga na oružje jedinoj legalnoj i legitimnoj vojnoj sili u tadašnjoj RBiH jasno je pokazao kakva su bila stvarna očekivanja", navodi Aličković. On smatra da je svijet očekivao da će BiH brzo pasti, ali je zemlja opstala.

"Preživjeli smo tadašnji napad sa svih strana. Preživjeli smo napade svojih komšija, prijatelja, nastavnika, intelektualaca, kriminalaca, plaćenika i nezainteresovanih stranih trupa koje su tada bile u RBiH. Preživjeli smo – ali silu svijeta, nažalost, nismo mogli", kaže Aličković.

Tvrdi da Dejton "nije potpisan zato što smo bili umorni ili pred slomom. Naprotiv. Daytonski prijedlog stigao je u trenutku kada smo bili najjači, organizovani i nadomak potpunog oslobađanja RBiH".

Prisila svijeta i neugasli apetiti

Aličković objašnjava da je vapaj Slobodana Miloševića za spasom urodio plodom nakon Srebrenice i kada je Armija RBiH bila "ispred vrata Banje Luke i Prijedora".

"Taj svijet nije želio da ovom zemljom zavlada Armija RBiH i većinski bošnjački muslimanski narod. Kome to nije jasno, prespavao je ovih 30 godina i u glavi nema ništa", naglašava.

"Alija nije potpisao Dayton na svoju ruku. Potpisao ga je pod prisilom, prijetnjama i pritiskom međunarodne zajednice i najvećih svjetskih sila koje su i u tim momentima prijetile našoj vojsci i našim položajima", kaže Aličković, dodajući da su prije 1995. godine agresorske strane odbijale mir.

Poručuje da se apetiti prema BiH nisu smanjili ni za jedan milimetar, što se hirurški precizno vidi kroz politike tzv. RS-a, politike hrvatskih političara u BiH, kao i politike Srbije i Hrvatske.

"Danas još uvijek samo Bošnjaci govore o suživotu, miru, jedinstvu i zajedničkoj državi. S druge strane, i danas, nakon 30 godina oružanog mira, slušamo profašističke poruke, prijetnje, najave novih zločina i genocida", upozorava Aličković.

"Bošnjaci su danas svjesniji nego ikada da ne postoji nijedan ugovor, potpis ili primirje koje će ugasiti tuđe apetite. Ne postoji mirovni sporazum koji može garantovati trajni mir našem narodu i našoj zemlji", ističe.

Dayton kao propali projekt

Aličković ocjenjuje da je Dejton, nametanjem svojih aneksa, ostavljanjem tzv. Republike Srpske unutar BiH i "stalnim uplitanjem u bh. politiku", nametnuo zemlji bezizlaznu i pat-poziciju.

"I dalje živimo u zemlji s tri predsjednika, dvije vlade, dva tzv. entiteta i jednim distriktom. Živimo pod utjecajem profašističkih politika i ideologija koje i danas prijete osamostaljenjem pola države i stvaranjem nove paratvorevine, presuđene u Hagu za udruženi zločinački poduhvat", ističe Aličković.

Jedino dobro što je proisteklo iz Dejtona, govori Aličković, jeste to što su Bošnjaci, kao žrtve agresije i genocida, dobili priliku da svoje "dželate izvedu pred lice pravde".

"Uspjeli smo dokazati, usvajanjem rezolucija širom svijeta, a potom i u Ujedinjenim nacijama, da je nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini izvršen planski i sistematski genocid", naglašava.

Pokret AntiDayton smatra da je sporazum ništavan, navodeći da ga je potpisao Slobodan Milošević, koji u tom trenutku nije bio validni šef države, te da su i "potpisi tzv. entiteta na Daytonu također nisu validni".

"Našoj zemlji ne treba nikakav novi Dayton. Potreban nam je novi politički sistem Bosne i Hercegovine – apsolutna reforma sistema upravljanja", zaključio je Aličković, pozivajući na "konačni obračun s političkim sistemom" i uspostavu političkog sistema po uzoru na Ustav Republike Bosne i Hercegovine.