Rasprava koja se vodila u Predstavničkom domu PS BiH o hitnoj proceduri Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima BiH, koji su naprasno u proceduru uputili zastupnici stranaka Trojke, pokazala je da političke strukture imaju ozbiljan upliv u rad državnih policijskih struktura.

Ne radi se samo o imenovanjima čelnih ljudi Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Granične policije BiH i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT). Očigledan primjer je i posljednje imenovanje zamjenika direktora SIPA-e Dragana Andrića, koje je uslijedilo nakon prethodnog političkog dogovora Trojke, HDZ-a i SNSD-a. Utjecaj se širi i na "unutrašnje odnose, napredovanje i činovanje, premještaje...", piše novinska agencija Patria.

Sindikati ove tri agencije bili su jedinstveni u stavu da predložene izmjene i dopune zakona nisu dobre i ne idu u prilog svim policijskim službenicima, već najviše onima koji imaju najveće činove u policijskim strukturama kojima bi se produžio radni vijek. Hitna procedura nije prošla, već zakon ide u redovnu proceduru.

Nije tajna da su se sindikati obraćali zastupničkim klubovima. Tajna je, međutim, da su "određeni kadrovi, što rukovodeći što oni koji pretenduju na te pozicije, koristili i iskoristili svoju povezanost sa strankama Trojke" i u proceduru izgurali zakon koji nema podršku većine policijskih službenika.

Političko neznanje i lažni podaci

Da sve političke stranke imaju "svoje ljude" u policijskim strukturama, pokazuje i izjava šefice Kluba SNSD-a da će prije vjerovati policajcima s kojima su razgovarali o zakonu, nego predlagačima Trojke. Koliko je bilo teško braniti predložene izmjene i dopune, pokazuje i to da se treći predlagač, Predrag Kojović, tokom rasprave šutio, dok su se Nihad Omerović i Jasmin Imamović jedini javljali za riječ.

"No, s obzirom da su se raspitivali koji činovi uopće postoje u policiji, onda je jasno koliko ne poznaju materiju", navodi se.

Pokušaj predlagača da "podmetnu priču o kolapsu" tri državne policijske agencije, navodeći da 500 službenika početkom godine ide u penziju, od čega najviše Bošnjaka, nije bio uspješan. Ti podaci, tvrdi se, jednostavno nisu tačni. SIPA je ranije dostavila podatke da tokom cijele 2026. godine 58 službenika ide u penziju.

HDZ koči jačanje granične policije

Granična policija BiH, kojom godinama rukovode kadrovi bliski HDZ-u, već se godinama suočava sa kadrovskim deficitom. Jedino rješenje za ovu agenciju bilo bi povećanje prijema kadeta počevši već od narednog konkursa, pa da umjesto 150 primaju 250 kadeta.

U tom slučaju otvara se ključno pitanje, a koje je HDZ još u oktobru 2023. godine sasjekao u korijenu, o povećanju kapaciteta Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, na čijem je čelu kadar HDZ-a Marko Vujević.

Inicijativa Kemala Ademovića da se poveća kapacitet Agencije za školovanje u Mostaru sa 150 na 200 kadeta je odbijena, a delegat HDZ BiH Dragan Čović je tada kazao da je Vijeće ministara BiH pozvano da počne rješavati taj problem, a ne da se to radi inicijativama. Iako je HDZ tokom cijele 2025. godine imao i poziciju ministra sigurnosti Ivicu Bošnjaka, "nikada nije pokrenuto pitanje izmjene Zakona o policijskim službenicima niti povećanju kapaciteta Agencije". Poražavajući odnos vidi se i u odluci o planu prijema kadeta u tri državne agencije za 2025. godinu, koja je donesena tek krajem jula 2025. godine.

Nije tajna da Graničnoj policiji BiH nedostaje policijskih službenika, ali je nejasno zašto HDZ koči jačanje državnih policijskih agencija, a ponajviše Graničnu policiju BiH koja je zadužena za sigurnost granica BiH.

"Politika želi da upravlja procesima u policijskim agencijama, ali ne želi preuzeti odgovrnost i obezbijediti uslove za normalan rad", zaključuje se u tekstu, uz tvrdnju da se "unaprijed prave spiskovi činovanja i vrše lobiranja" u državnim policijskim agencijama.