Nijedna država u Evropskoj uniji nije kao Hrvatska ovisna o radu svojih građana u inostranstvu, a onda i o doznakama koje šalju svojim porodicama i prijateljima u domovinu. Ni u jednoj članici životni standard kućanstava ne ovisi toliko o tom novcu kao u Hrvatskoj, piše Telegram.

Možda je Hrvatska u debelom minusu kad je u pitanju robna razmjena s inostranstvom, ali kad je riječ o migraciji stanovništva, to joj donosi veliki plus u platnoj bilanci.

Samo lani iseljenici su hrvatskim kućanstvima poslali dvije milijarde i 890 miliona eura, što je oko 3,3 posto BDP-a. Novac je to koji odgovara trećini, pa i više, prošlogodišnjeg troška penzija za više od milion i 200 hiljada penzionera, odnosno bio je dostatan za isplatu penzija za čak četiri mjeseca. Iz Hrvatske su strani radnici svojim porodicama poslali 681 milion eura doznaka, što je oko 0,7 posto BDP-a.

Hrvatska je tako u plusu bila čak dvije milijarde i 272 miliona eura, što je 2,6 posto BDP-a, izračunali su u Eurostatu koji je i objavio podatke za sve članice Unije. Taj je iznos znatno veći od onoga što Hrvatska, i nakon povećanja, izdvaja, naprimjer za odbranu.

I višestruko veći od onoga što se troši na demografske mjeru, što uključuju i porodiljne naknade, dječji doplatak i potpore za svako novorođeno dijete. O kolikom se iznosu radi možda najbolje ilustrira to što je udio bruto dodane vrijednosti poljoprivrede u hrvatskoj ekonomiji bio nešto malo veći od dva posto.

Hrvatska na vrhu EU-a

Osim kućanstava koja su taj novac dobila i tako poboljšala svoju kupovnu moć, koristi je imala i država, koja je na potrošnju ubrala porez.

Dobar dio tog novca troši se i u inostranstvu, gdje građani Hrvatske žive i rade, ali iznos pokazuje koliki je utjecaj na standard stanovništva imalo otvaranje granica nakon ulaska u EU. Hrvatska nije iseljenička zemlja tek od ulaska u Uniju; i prije toga ovisila je o radu svojih ljudi u inostranstvu. Prije 20 godina primarni i sekundarni dohodak stanovništva, što uključuje plaće, naknade, mirovine i ostale transfere, iznosio je oko 4,5 posto BDP-a.

Suprotan primjer Slovenije

Pozitivnu bilancu u radničkim doznakama poput Hrvatske nema nijedna članica Unije. Čak i one koje su joj najbliže, poput Bugarske i Portugala, imaju i dvostruko manji utjecaj tih transfera na BDP. Bugarska je u plusu 1,3 posto BDP-a, a Portugal 1,2 posto.

Samo devet članica EU-a ima pozitivan saldo, što znači da je većina država Unije, njih 18, još uvijek tržište koje više privlači strane radnike nego što domaće potiče na razmišljanje o odlasku.

Među državama iz kojih više doznaka odlazi nego što dolazi i Slovenija je lani zabilježila minus od 0,1 posto BDP-a. U debelom je minusu kad su u pitanju transferi između Hrvatske i Slovenije: u Hrvatsku je lani iz Slovenije došlo 147 miliona eura radničkih doznaka, a u suprotnom smjeru otišlo tek 7,7 miliona eura.

Balkan i doznake

Hrvatska je po ovisnosti o doznakama iz inostranstva mnogo sličnija državama nastalima raspadom bivše Jugoslavije nego Sloveniji, pri čemu je utjecaj transfera u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu još snažniji nego u Hrvatskoj.

Kad se zbroje privatni transferi koji dolaze i odlaze iz Srbije, ta je država u plusu 4,7 milijardi eura, što je 5,4 posto njezina BDP-a. U Srbiju je lani stiglo četiri milijarde i 890 miliona eura doznaka, a iz zemlje je isplaćeno nešto manje od 200 miliona.

U BiH je utjecaj još izraženiji: iseljenici su poslali dvije milijarde i 130 miliona eura, a iz zemlje je otišlo nešto više od 130 miliona, pa pozitivan saldo iznosi oko dvije milijarde eura, odnosno 7,6 posto BDP-a. Najveći udio imaju lični transferi na Kosovu, gdje dosežu 12,7 posto BDP-a. U Crnoj Gori taj udio iznosi oko 4,5 posto, a u Makedoniji dva posto.

Njemačka i Irska

U Hrvatsku, kao i u susjedne zemlje, najviše radničkih doznaka dolazi iz razvijenih evropskih država. Od ukupno 2,89 milijardi eura lani primljenih doznaka, čak 2,47 milijardi stiglo je iz država članica EU-a.

Najviše iz Njemačke, odakle su iseljenici poslali više od milijardu i 109 miliona eura, što je više od 38 posto svih doznaka. Slijedi Irska s više od 312 miliona eura, a potom Austrija s 200 miliona. U samo 12 godina radničke doznake porasle su 3,3 puta: 2012. godine, uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju, iznosile su tek 872 miliona eura.

Rast nakon ulaska u EU

I te su godine prednjačile doznake iz Njemačke, koje su iznosile 194 miliona eura, što znači da su porasle više nego četiri puta. O iseljavanju u Irsku najbolje govori podatak da su 2012. godine doznake iz te zemlje iznosile oko 4,1 milion eura, a 2024. narasle su na 312 miliona.

Doznake stranih radnika iz Hrvatske u istom su razdoblju porasle gotovo četiri i pol puta, sa 154 miliona eura na 681 milion. Eurostat ne objavljuje pojedinačne podatke za zemlje iz kojih u Hrvatsku dolazi najviše stranih radnika, poput Nepala ili Indije, ali navodi da je iz Hrvatske kućanstvima u Aziji lani poslano više od 200 milion eura, piše Telegram.