Upozorenja britanskih medija da bi se dio srpskih boraca koji danas ratuju na strani Rusije u Ukrajini mogao vratiti i pokušati destabilizovati Bosnu i Hercegovinu dodatno su uzdrmala ionako krhku sigurnosnu arhitekturu regije. Iako se takvi scenariji često doživljavaju kao pretjerivanje, historija Balkana pokazuje da se upozorenja nerijetko shvataju ozbiljno tek kada već postane kasno. Bosna i Hercegovina formalno jeste u miru, no politička realnost govori o duboko podijeljenom društvu koje je trajno nesigurno, prenosi Dnevno.hr.

Foto: CROPIX

Rizik od povratka boraca i ilegalnog oružja

Sistem nastao Daytonskim sporazumom godinama proizvodi blokade, nepovjerenje i stalno tinjajuće napetosti, što otvara prostor za radikalne ideje i destabilizaciju. Povratak boraca s ukrajinskog ratišta, osobito onih koji su ondje stekli borbeno iskustvo i ideološku potvrdu, za mnoge sigurnosne stručnjake predstavlja ozbiljan rizik. Ne nužno zbog mogućnosti izravnog rata, već zbog potencijala za poticanje lokalnih incidenata, paravojnih aktivnosti i širenja ekstremističke propagande.

Dodatni problem, a za neke sreća, jeste činjenica da velik dio ilegalnog oružja iz devedesetih nikada nije u potpunosti uklonjen.

Analitičar i stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila upozorio je na sigurnosne slabosti regije, komentarišući šire naoružavanje Evrope: "Pozdravljam to da Hrvatska bude naoružana, mi smo poprilično razoružana, neopremljena država. Imate $500.000$ ljudi koji nikada nisu vidjeli oružje."

On je povukao paralelu s ratom u Ukrajini: "Sad vidite kako je to u Ukrajini, neobučeno osoblje za zapadno naoružanje. Mi imamo $16.000$ vojnika, Republika Srpska ima više policajaca u pričuvi nego što hrvatska vojska ima ljudi. Te stvari nisu dobre. Oni mogu dignuti u $24$ sata $50.000$ ljudi. Srbija je na $100$ hiljada ljudi pod naoružanjem, može još toliko dignuti," rekao je Cvrtila.

Foto: CROPIX

Mesićeva ratna doktrina i prijetnje iz Beograda

Čak je i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić u svoje vrijeme izjavio da bi, u slučaju kada bi se raspisao referendum o otcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine tokom njegovog mandata, angažirao vojsku kako bi presjekao koridor u Posavini.

"Međunarodna zajednica me je podržala i meni niko nije prigovorio za to što sam rekao. Ako želimo cjelovitu BiH i ako neko želi razbiti BiH, mi bi sa UN, EU i NATO paktom morali odgovoriti da presiječemo koridor i da se ambicije jednom zauvijek završe," rekao je Mesić.

Cvrtila naglašava da se sigurnosne prijetnje ne smiju ignorisati.

"S druge strane moramo biti realni. Ko je nama sigurnosna prijetnja? Sigurno nisu Austrija ili Slovenija. To su Srbija sa Republikom Srpskom u Bosni i Hercegovini. Vidimo koliko Vučić ulaže u naoružavanje. Razvili su dosta proizvodnje vlastitog oružja. Retorika koju upotrebljavaju, to ni jedna država ne bi smjela negirati," rekao je Cvrtila, upozoravajući i na opasnost pretjeranog oslanjanja na savezništva: "Mi kažemo mi smo NATO, niko nas neće dirati, no nije to baš tako."

Iako je izravan rat u Bosni i Hercegovini i dalje malo vjerovatan scenario, opasnost od kontrolisanog kaosa, incidenata i dugotrajne nestabilnosti ne smije se podcijeniti. Povratak ideološki motivisanih boraca iz Ukrajine mogao bi biti samo jedan od okidača u društvu koje još uvijek nije do kraja razriješilo vlastitu prošlost.