U prvoj četvrtini 21. stoljeća, koja se bliži kraju, globalni odnosi moći radikalno su se promijenili u mnogim područjima. Nigdje to nije bilo tako očito kao u istraživanju i tehnologiji. Prije samo 25 godina, Sjedinjene Američke Države bile su neupitni svjetski naučni i tehnološki centar. Međutim, Kina je proteklih godina snažno sustigla, a u međuvremenu i pretekla SAD u mnogim ključnim oblastima, piše austrijski Der Standard.

Ovaj pomak vidljiv je ne samo u apsolutnom broju publikacija, već i u gornjih deset posto najcitiranijih članaka. Ipak, Srednje carstvo još uvijek ima određeni zaostatak u pogledu apsolutno vrhunskih istraživača koji su kandidati za Nobelovu nagradu ili su je već dobili. Novi programi, kojima se naučni talenti iz cijelog svijeta nastoje dovesti u Kinu, trebali bi kompenzirati i taj nedostatak.

Koliko se naučna i tehnološka ravnoteža snaga pomjerila u korist Kine, pokazuje najnoviji izvještaj Australian Strategic Policy Institute (ASPI). To je nezavisni think tank koji se godinama bavi ključnim tehnologijama na globalnom nivou, odnosno onim područjima istraživanja "koja značajno poboljšavaju ili ugrožavaju nacionalne interese jedne zemlje".

Kina prva u 66 od 74 tehnologije

ASPI je devet ključnih polja podijelio u ukupno 74 tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju (AI), energiju i okoliš, nauku o materijalima, biotehnologiju i kvantna istraživanja. Unutar ovih kategorija, nalaze se tehnologije poput sintetičke biologije, geoinženjeringa, malih satelita, nuklearne energije i kvantnog računarstva.

Za svoj Technology Tracker, stručnjaci ASPI-ja identificirali su deset posto najcitiranijih radova u svakoj od 74 tehnologije u petogodišnjem periodu od 2020. do 2024. godine. Autori tih radova zatim su bili dodijeljeni svojim zemljama. Na taj način je izračunat globalni udio svake zemlje u najvažnijim istraživanjima u tim ključnim tehnologijama.

Prema najnovijim analizama, Kina zauzima prvo mjesto u 66 od 74 ključne tehnologije, što je tačno 89 posto. Ovi rezultati predstavljaju drastičnu prekretnicu. Naime, početkom ovog stoljeća, SAD su, prema ASPI-ju, prednjačile u više od 90 posto tada procijenjenih tehnologija, dok je Kina bila vodeća u manje od pet posto.

U preostalih osam tehnologija (koje uključuju kvantno računarstvo i geoinženjering), Sjedinjene Države su na vrhu. Ako se Europska unija promatra kao cjelina, ona je prva u četiri tehnologije. Njemačka zadržava svoje prvo mjesto u Europi i ubraja se među pet vodećih zemalja u 30 tehnologija.

"Nevjerovatan napredak" i oprez

Jenny Wong-Leung, naučnica za podatke u ASPI-ju koja je sudjelovala u studiji, kaže da rezultati pokazuju kako demokratske nacije riskiraju da izgube "teško stečene, dugoročne prednosti u vrhunskim istraživanjima" u nizu važnih sektora. To se posebno odnosi na sektore koji su ključni za razvoj i napredak najvažnijih svjetskih tehnologija.

Međunarodni stručnjaci, koje je časopis Nature pitao za mišljenje o novom rangiranju, ocjenjuju rezultate s oprezom. Tvrde da metodologija studije favorizira velike zemlje s mnogo istraživača, budući da se oni češće međusobno citiraju. Ipak, eksperti se slažu da je Kina "postigla nevjerovatan napredak u nauci i tehnologiji", kako to formulira Ilaria Mazzocco, koja istražuje industrijsku politiku Kine u Center for Strategic and International Studies u Washingtonu D.C.

Posebno je značajno, prema Davidu Linu, stručnjaku za nacionalnu sigurnost i tehnologiju iz Special Competitive Studies Project u Arlingtonu, Virginia, to što je Kina pretekla Sjedinjene Države u područjima cloud i edge računarstva. Cloud računarstvo omogućuje kompanijama u području umjetne inteligencije obuku modela i obradu podataka bez potrebe za fizičkom infrastrukturom, dok edge računarstvo obrađuje podatke lokalno.

Intenzitet kineskog istraživanja u ovim oblastima "vjerovatno odražava hitnost s kojom Peking prebacuje umjetnu inteligenciju iz laboratorije u praksu", izjavio je Lin za redakciju vijesti Naturea. Međutim, on napominje da veliki broj visoko rangiranih publikacija ne mora nužno pratiti tehnička kompetentnost, proizvodni kapaciteti ili komercijalni uspjeh. Kao primjer navodi moderne avionske motore, jednu od 74 ključne tehnologije. Iako Kina vodi u istraživanju i ima veliku industrijsku bazu te državne zrakoplovne kompanije, kineski motori, prema Linovom mišljenju, još ne mogu parirati performansama, pouzdanosti ili trajnosti vodećih američkih ili evropskih modela.