Dugo najavljivani Zakon o fiskalizaciji transakcija u Federaciji Bosne i Hercegovine u ponedjeljak će se naći pred zastupnicima u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Dok iz vladajuće koalicije stižu pohvale na račun ovog rješenja, struka izražava ozbiljan skepticizam.

Značajan podatak iz obrazloženja je da u javnoj raspravi o Nacrtu nije učestvovala Porezna uprava FBiH. Ovo je posebno problematično jer upravo ta institucija ima glavnu ulogu u provođenju zakona na terenu, piše Stav.ba.

Sam tekst zakona predviđa da će ministar finansija donijeti podzakonske akte u roku od 180 dana, a puna primjena može potrajati najkasnije do 18 mjeseci od stupanja na snagu. Ovako dugi rokovi sugerišu da zakon nije obuhvatio mnoga ključna pitanja, već ih je prepustio diskreciji resornog ministra.

Ovlaštenja u rukama ministra

Značajan dio propisa vezanih za fiskalizaciju definisat će ministar finansija umjesto Parlamenta FBiH. U čak 29 članova propisuje se da će ministar lično uređivati pitanja kao što su predmet fiskalizacije, rokovi, način slanja podataka i imenovanje Stručnog odbora. Kritičari upozoravaju da se ovakvim prijedlogom ovlasti zakonodavnog tijela direktno prepuštaju ministru finansija.

Vremenski okvir od 18 mjeseci za početak primjene budi sumnju da primarni cilj nije hitno suzbijanje sive ekonomije. Fokus bi mogao biti na raspisivanju tendera i odabiru dobavljača koji će u narednim decenijama ostvarivati značajne prihode iz ovog sistema. Istovremeno, zakonskim rješenjem su ponovo privilegovani priređivači igara na sreću, odnosno vlasnici kladionica.

Povlašteni status za kladionice

Član 21. propisuje da kladionice nisu dužne izdati račun klijentu, već zbirni račun najmanje jednom mjesečno. Ovakva odredba je sporna jer kladionice nisu direktno povezane sa serverom Porezne uprave FBiH, već sa sopstvenim serverima, što ostavlja prostor za potencijalne manipulacije podacima. Postavlja se pitanje zašto mali obrtnici, poput frizera ili pekara, moraju izdati račun odmah, dok za kladionice važe drugačija pravila.

Sporna je i odredba o Stručnom odboru za fiskalne sisteme, čijih pet članova imenuje i razrješava isključivo ministar finansija, ponovo bez učešća predstavnika Porezne uprave FBiH. Dodatno, propisano je da se digitalni podaci moraju arhivirati isključivo na teritoriji FBiH. Ovakvo rješenje je tehnološki zastarjelo, suprotno je evropskim praksama o "cloud" tehnologijama i direktno povećava troškove privrednim subjektima.

Zakon o fiskalizaciji je neophodan Federaciji BiH, ali rješenja koja sistem prepuštaju u ruke jednom pojedincu ili političkoj opciji ne osiguravaju pravnu sigurnost niti tržišnu konkurenciju.