U Briselu je juče održan Samit Evropske unije i partnera sa Zapadnog Balkana, kojem Srbija nije prisustvovala jer je predsjednik Aleksandar Vučić tako odlučio. I to samo sedam dana nakon što je na sastanku s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Evropskog vijeća Antoniom Costom, pun entuzijazma, predložio da cijeli Zapadni Balkan zajedno uđe u Evropsku uniju. Možda upravo tu leži razlog zbog kojeg se predsjednik naljutio, a možda i u tome što su mu Crnogorci prije nekoliko dana odgovorili na provokaciju i doviknuli mu jedno veliko “hop”...

U Briselu je juče održan Samit EU i partnera sa Zapadnog Balkana, kojim je predsjedavao Antonio Costa, a tu su bile i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, kao i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas. Na kraju sastanka objavljena je Deklaracija EU – Zapadni Balkan, uz očekivano usklađivanje partnera sa Zapadnog Balkana s njenim sadržajem.

Samo sedmicu dana nakon sastanka s Von der Leyen i Costom u Briselu, predsjednik Srbije je saopštio da ta država ove godine neće imati svog predstavnika.

 Aleksandar Vučić Foto: R.Z. /ATAImages

“Prvi put u posljednjih 13 ili 14 godina ni ja, niti bilo ko drugi, nećemo otići na tu međuvladinu konferenciju. Niko neće predstavljati Republiku Srbiju, tako da će Zapadni Balkan biti bez Republike Srbije“, rekao je Vučić za RTS i dodao da je tu odluku sam donio i da Vlada ne treba da trpi bilo kakve pritiske zbog toga.

“Mislim da time štitim Srbiju i njene interese. Srbija je na svojoj strani, ma koliko se to ne sviđalo Washingtonu, Briselu ili Moskvi”, kazao je Vučić i dodao da će ostati na evropskom putu sve dok je on predsjednik.

Kao zapeta puška nadovezao se ministar za evropske integracije Nemanja Starović koji je podržao ovu odluku predsjednika i rekao da se na taj način brani “kredibilitet evropske ideje u Srbiji”?!

 Nemanja Starović sjednica Vlade Srbije Foto:BETAPHOTO/Milan Ilic

“Ovakva odluka predstavlja izraz stvarne posvećenosti našem putu ka članstvu u Evropskoj uniji, koji jedino može biti realan i održiv ukoliko je zasnovan na zaslugama, međusobnom poštovanju i iskrenoj posvećenosti zajedničkoj budućnosti. Kratkovidim odsustvom volje da se rezultati reformi u posljednje četiri godine, počevši od izmjena Ustava početkom 2022. pa nadalje, vrednuju jednim simboličkim procesnim korakom u pristupnim pregovorima, građanima naše zemlje je poslana veoma loša poruka koja samo pothranjuje antievropske narative i obeshrabruje nosioce reformskih procesa u društvu”, napisao je Starović na društvenoj mreži X.

Reakcije iz Brisela: "Njegova odluka"

Zvaničnici Evropske unije, sudeći prema reakcijama, nisu previše potreseni Vučićevim potezom.

“Primamo to k znanju i žalimo zbog toga, ali na kraju krajeva, to je njegova odluka“, kazao je zvaničnik Vijeća EU za N1, dok Vladimir Međak iz Evropskog pokreta u Srbiji za Novu kaže da je riječ o pokušaju prikrivanja toga da je Vučićeva politika doživjela potpuni kolaps.

Politika propasti

“Još moramo da vidimo šta zapravo hoće da postigne ovim, ali na prvu loptu meni to izgleda kao pokušaj prikrivanja da je njegova politika doživjela potpuni kolaps. Zapravo, nekoliko njegovih politika je doživjelo taj kolaps u vrlo kratkom vremenskom periodu. Propala mu je američka politika sa Generalštabom, a zatim i neotvaranje Klastera 3, koji nije ni smio da bude otvoren jer nema nikakve osnove”, kaže Međak i ističe:

“Četiri godine ništa nisu otvorili, mi imamo potpuno stopirane pregovore. Dakle, ovo je pokušaj prikrivanja kolapsa i jedna velika sramota”.

Vladimir Međak Foto:Amir Hamzagić/Nova.rs

Govoreći o tome kako će se ova Vučićeva odluka reflektovati na državu, Međak kaže – tako što neće biti novca od Plana rasta.

“Riječ je o milijardu i po eura za dvije godine, a u uslovima naših finansija to je enorman novac. Od milijardu i 600 miliona koliko je predviđeno za nas mi smo dobili samo 100 miliona, koji se dobijaju na početku kad usvojiš reformsku agendu. Ostalih milijardu i po su blokirani. Srbija je zapravo ispala iz priče, pretekli su nas i Albanija i Crna Gora”, kaže Međak.

Crnogorsko "hop"

Crnogorci već pričaju o 2028. i 2029. godini kao godinama pristupa i tu se krije ono “hop” s početka teksta. Nakon što je Vučić rekao da će predložiti Von der Leyen i Costi da cijeli Zapadni Balkan zajedno uđe u EU, reagovao je premijer Crne Gore Milojko Spajić sa “čekamo vas tamo”, na šta je Vučić odgovorio da “Crna Gora prvo treba da skoči, pa kaže hop”.

To “hop” stiglo je prije nekoliko dana od potpredsjednika Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića, nakon što je objavljena vijest da su zatvorili još pet poglavlja u pregovorima s EU, dok Srbija već pune četiri godine stoji u mjestu.

“Oni ulaze po ubrzanom procesu, a to smo mogli biti mi, jer smo uvijek bili spremni za sve, za nas je najveći problem politička struktura”, kaže Međak.

“Kad pogledate kriterije, imate politički, ekonomski i pravni. Po ekonomskom kriteriju, mi dijelimo prvo mjesto s Crnom Gorom, po pravnom smo iza nje, ali ispred Sjeverne Makedonije i Albanije. Najveći zaostatak za Crnom Gorom imamo u poglavljima koja se tiču vanjskopolitičkog opredjeljenja (30 i 31). Međutim, prema političkom kriteriju smo najgori, iza Crne Gore, Albanije, Makedonije… Za neke stvari bliže Moldaviji. A taj politički kriterij isključivo zavisi od politike elite na vlasti”, zaključuje Međak.

Izvor: nova.rs