UŽASAN SLUČAJ U EVROPSKOJ ZEMLJI: Silovao stogodišnjakinju koju je trebao njegovati

Kao otežavajuće okolnosti sud je naveo tešku zloupotrebu povjerenja žrtve i poslodavca, ali je odbio kvalifikaciju teškog silovanja jer je djelo bilo "ograničenog obima i nije bilo prijetnje niti nasilja".

  • Hronika

  • Prije 10h  Prije 10h

  • 0

Švedsku javnost u srijedu je zgrozila vijest o još jednom gnjusnom krivičnom djelu počinitelja imigrantskog porijekla i još jednoj teško shvatljivoj sudskoj presudi.

U oktobru ove godine 38 godišnji Iračanin Shakir Mahmoud Shakir, zaposlenik gradske socijalne zaštite, silovao je 100 godišnju Šveđanku u njenom domu u Stockholmu.

Prvostepenom presudom Shakir je osuđen na četiri godine zatvora i odštetu od 20.000 eura, ali je zahtjev tužiteljice za deportacijom u Irak odbijen i počinitelj će nakon odsluženja kazne moći nastaviti živjeti u Švedskoj. Sud je utvrdio da Shakir ima "snažnu vezu sa Švedskom" te da bi deportacija bila "nerazmjerna sankcija".

Shakir je radio kao njegovatelj u gradskoj službi, a u dom nesretne 100 godišnjakinje došao je kako bi joj pomogao zbog bolova u prsima. Uzeo je mast i počeo masirati, ali je u jednom trenutku gurnuo prste ili drugi predmet u vaginu. Nije reagirao na njene molbe da prestane. Nastavio je sa zlostavljanjem oko deset minuta, a potom otišao.

- Govorila sam mu da prestane, ali nisam ga mogla spriječiti niti udariti. Jači je od mene, rekla je 100 godišnja žrtva policiji, koju je o silovanju obavijestila njena kćerka.

Sud je procijenio da ove izjave "imaju snažnu dokaznu vrijednost, a potkrijepljene su i nalazima iz policijske istrage".

Kao otežavajuće okolnosti sud je naveo tešku zloupotrebu povjerenja žrtve i poslodavca, ali je odbio kvalifikaciju teškog silovanja jer je djelo bilo "ograničenog obima i nije bilo prijetnje niti nasilja". Shakir je negirao krivično djelo:

- Žena mi se zahvaljivala kada sam odlazio. Radio sam u najboljoj namjeri, suosjećam s ovom ženom.

Gradska ustanova u kojoj je radio otpustila ga je odmah nakon zaprimanja prijave. Shakiru se istovremeno sudilo i za silovanje jedne 94 godišnjakinje u njenom domu, također uz iskorištavanje položaja, dobi i lošeg zdravstvenog stanja žrtve. Međutim, oslobođen je jer nije nedvojbeno identificiran kao počinitelj.

Shakir je u Švedsku došao 2003. godine kao tinejdžer. Ima stalnu dozvolu boravka, ali nije švedski državljanin i nije zatražio međunarodnu zaštitu, azil, što znači da ne postoje pravne prepreke za njegovu deportaciju u Irak. Okružni sud je odbijanje deportacije obrazložio činjenicom da Shakir u Švedskoj boravi već 22 godine, tečno govori švedski jezik i ima šestogodišnju kćerku koja je švedska državljanka.

Prije četiri godine Shakir je osuđen na uslovnu zatvorsku kaznu i novčanu kaznu zbog krivotvorenja ličnog dokumenta i lažnog predstavljanja, a u proljeće ove godine ostao je bez vozačke dozvole zbog vožnje u alkoholiziranom stanju.

Prije nekoliko dana švedski kriminolog Anders Östlund objavio je vlastito istraživanje o seksualnom nasilju nad starijim osobama, koje pokazuje da je policija u posljednjih pet godina zaprimila prijave o silovanjima 400 žena starijih od 60 godina.

Otprilike četvrtina prijava odnosi se na slučajeve u kojima je žrtva poznavala osumnjičenog. Često se, međutim, radi o prijavama protiv osoblja kućne njege ili domova za starije i nemoćne osobe. Östlund ističe da nasilje nad starijim osobama dobija vrlo malo pažnje u poređenju s nasiljem nad mlađim osobama, kako u medijima tako i u institucijama, policiji, zdravstvu i socijalnoj skrbi.

- Treba imati na umu da su neke starije osobe zbunjene ili dementne, da ne mogu prepoznati čemu su bile izložene ili im okolina ne vjeruje, što znači da vjerovatno postoji mnogo slučajeva koji uopće nisu zabilježeni“, rekao je Östlund za švedski javni radio i dodao:

- Neprijavljivanje može biti i posljedica straha, srama i ovisnosti žrtve o počinitelju. S druge strane, kada govorimo o ovih 400 slučajeva, radi se samo o prijavama, a ne o pravosnažnim presudama. Dakle, nije sigurno da se zaista dogodilo 400 silovanja.

Prema podacima nacionalnog zavoda za statistiku, u Švedskoj je gotovo 100.000 osoba zaposleno kao pomoćno osoblje u skrbi, odnosno kao njegovatelji. Među njima je otprilike polovina rođena izvan Švedske, uglavnom u Africi i Aziji. Švedski sistem socijalne skrbi u cjelini se suočava s velikim nedostatkom kvalificiranog osoblja, koje sve teže pronalazi u domaćoj populaciji.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...