Najnoviji podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine otkrivaju zabrinjavajuće trendove, prema kojima je bazična inflacija u državi u prvih devet mjeseci dostigla 4,33 posto. Dok ekonomisti upozoravaju na "sistem spojenih posuda" između rasta cijena hrane i usluga, domaći stručnjaci upiru prstom u neodgovorne politike entitetskih vlada koje su direktno ugrozile životni standard svih građana Bosne i Hercegovine, prenosi BN televizija.

Unutrašnji faktori i sistem spojenih posuda

Ekonomisti ističu da bazična inflacija od 4,33 posto u Bosni i Hercegovini odražava unutrašnji odnos kretanja cijena iz kojih su isključeni energenti i hrana, ali da uslužni sektor trpi direktne posljedice upravo zbog rasta tih kategorija.

Ekonomista prof. dr. Predrag Mlinarević objašnjava ovaj fenomen kroz sektor usluga:

"Neko ko naprimjer iznajmljuje stanove, on mijenja svoje cijene ne zato što je došlo do nekih drugih promjena, već zato što je došlo do promjene cijena hrane i energije, pa on sa ranijom najamninom može da kupi manje. Ukoliko je inflacija veća u smislu kretanja cijena hrane i onoga što obuhvata potrošačku korpu, on povećava cijene svojih usluga. Iako djeluje da je bazična inflacija isključila te dvije kategorije, ona suštinski odražava rast cijena i u segmentu maloprodaje."

Neodgovorne politike i problem obračuna cijena hrane

Za razliku od prethodnih godina, na ovogodišnju inflaciju nije presudno uticao međunarodni faktor. Ekonomista Admir Čavalić upozorava da je u Eurozoni inflacija trenutno duplo manja nego u Bosni i Hercegovini, što jasno ukazuje na unutrašnje probleme i promašene poteze vlasti.

"Riječ je o unutrašnjoj inflaciji čiji je razlog neodgovorna politika. To je inflacija koju su kreirale obje entitetske vlade koje su jednostavno nominalno povećale lične iznose bruto rada, ali su s druge strane u realnom smislu značajno oštetile životni standard ne samo radnika, već svih građana Bosne i Hercegovine", naglasio je Čavalić.

S druge strane, ekonomistica Svetlana Cenić napominje da trenutni način obračuna inflacije zamagljuje stvarnu sliku jer se u isti koš stavljaju luksuzni proizvodi i osnovne životne namirnice.

"Kada kažete da je hljeb poskupio naprimjer 50 posto, ali je namještaj pojeftinio dva posto, onda u prosjeku ispadne da inflacija nije visoka. Ja sam za to da se hrana odvoji i da se posebno računa, jer mi najviše trošimo na hranu. Cijene hrane su potpuno sulude, više ne znam koliko para trebam spremiti za radnju", jasna je Cenić.

Problem dodatno usložnjava nedostatak konkurentnosti na tržištu. Trgovci često podižu cijene bez opravdanog razloga, dok institucije koje bi trebale sankcionisati takve pojave ne obavljaju svoj posao, zbog čega najveći teret krize snose građani Bosne i Hercegovine.