"Nismo mi započeli ovaj rat. Sada je lopta u potpunosti u dvorištu kijevskog režima i njegovih evropskih sponzora."

Ovo je tek jedna od poluistina ili potpunih laži koje je izgovorio ruski predsjednik Vladimir Putin 19. decembra na svojoj godišnjoj "Izravnoj liniji", već 22. po redu.

Odgovarao je na pitanja novinara i ruskih građana, sve je trajalo više od četiri sata i, kao nekadašnji KGB-ovac, opet je manipulirao istinom, poput gornje izjave kako "Rusija nije započela rat", iako je još 2014. okupirala Krim i pola Donbasa, a 24. februara 2022. započela otvoreni rat s namjerom uništenja samostalne Ukrajine. Evo koje je još neistine izrekao Putin.

Europi je poručio da može biti mirna i da "neće biti operacija, ako se prema nama odnosite s poštovanjem. Poštovat ćete naše interese, baš kao što smo mi oduvijek pokušavali poštovati vaše. Ako nas ne prevarite, kao što ste učinili sa širenjem NATO-a na istok."

Međutim, izvještaji američkih obavještajnih službi iz septembra ove godine upozoravaju da ruski vladar namjerava zauzeti cijelu Ukrajinu, ali i povratiti dijelove Europe koji su pripadali bivšem Sovjetskom ‘carstvu‘, objavio je Reuters, na osnovi razgovora sa šestoricom visokopozicioniranih pripadnika obavještajne zajednice SAD-a.

Američki zaključci nisu se promijenili od početka Putinove potpune invazije 2022. godine. Prema izvorima, oni se uvelike podudaraju sa stavom evropskih lidera i obavještajnih agencija da on želi preuzeti cijelu Ukrajinu i teritorije bivših sovjetskih republika, uključujući članice NATO-a.

Ruske vlasti i sam Putin više su puta navodili razne razloge za invaziju na Ukrajinu. Ciljevi su obično navedeni kao "demilitarizacija" i "denacifikacija" Ukrajine, iako niko nije objasnio što se pod tim misli. Među navedenim razlozima bila je zaštita stanovništva Donbasa od "genocida", zaštita ruskog govornog stanovništva općenito i potreba sprječavanja pojave NATO-a na ruskim granicama.

Koliko je uspio vidi se po tome da se Finska pridružila NATO-u nakon početka rata, udvostručivši dužinu zajedničke granice Rusije sa Savezom. Osim toga, sve do sada, ni sam Putin ni iko drugi još nije naveo nedostatak "poštovanja" Zapada kao razlog za rat protiv Ukrajine.

Vladimir Putin (Foto: Alexander Nemenov/Afp)

Iduća Putinova neistina glasi: "Obećanja koja su nam dana u vezi s neproširenjem NATO-a se ignoriraju. Opet smo prevareni, bilo je nekoliko valova širenja NATO-a, pomicanje vojne infrastrukture prema našim granicama izazvalo je, i nastavlja izazivati, našu legitimnu zabrinutost."

U stvarnosti, "prekršeno obećanje" da se NATO neće širiti na istok jedna je od Putinovih omiljenih teza, koju redovito ponavlja. Prava istina jest da se to nikada nije dogodilo, ni u obliku pravno obavezujućih obaveza, pa niti javnih obećanja zapadnih lidera. Takvi su prijedlozi doista izneseni tokom pregovora zapadnih zemalja sa SSSR-om o uvjetima ponovnog ujedinjenja Njemačke, ali zapadni su lideri u konačnici uspjeli izvući ustupke od Mihaila Gorbačova čak i bez garancije o neproširenju.

Sljedeća neistina ruskog predsjednika jest ona kada je ustvrdio da Rusija nije protiv mira, jer Ukrajina i Europa ustrajavaju na nastavku rata: "Reći da nešto odbacujemo apsolutno je netačno i nema nikakve osnove. Lopta je u potpunosti u dvorištu naših zapadnih protivnika, vođa kijevskog režima i, prije svega, njihovih evropskih sponzora", kazao je Putin.

Foto: Alexander Nemenov/Afp

Ovo je klasičan primjer manipuliranja pomoću poluistina. Naime, Rusija doista izričito ne odbacuje ideju mira i učestvuje u pregovorima, ali do sada nije pokazala spremnost na bilo kakve ustupke. Kremlj odbija čak i zamrzavanje sukoba duž postojeće linije fronta, iako bi to značilo efektivno priznavanje kontrole Rusije nad osvojenim teritorijima.

Štoviše, u petak je Putin još jednom ponovio da je svoje zahtjeve za mir iznio prošlog ljeta – i da se nisu promijenili. Podsjetimo, 2024. godine zahtijevao je potpuni prijenos četiri ukrajinske regije (Donjeck, Lugansk, Hersonsk i Zaporižje) Rusiji, uz međunarodno priznanje. Realnost je takva da čak i usred tekuće ruske vojne ofanzive i nesigurne situacije ukrajinskih oružanih snaga, Ukrajina vjerovatno neće prihvatiti te uslove.

Kako je otkrio nezavisni portal Meduza, Putin je muljao i kada je govorio o situaciji u Rusiji, prikazujući je boljom nego što stvarno jest. Ustvrdio je kako deficit saveznog budžeta iznosi 2,6% BDP-a, ali 2026. će biti 1,6%, a tokom sljedeće tri godine ne bi trebao biti veći od 1,5%.

"Najvažnije je da smo uspjeli, i moramo odati priznanje vladi, odradili su sjajan posao. Uspjeli smo uravnotežiti budžet, a kvaliteta tog uravnoteženja je na razini iz 2021., a to je vrlo važan pokazatelj stabilnosti ekonomije i finansijskog sistema države", njegove su riječi.

Foto: Mikhail Metzel/Afp

Putin je izostavio činjenicu da su ruske vlasti uspjele "uravnotežiti budžet" usred ekstremnih ratnih troškova (11 biliona rubalja 2025.) jer su povećale poreze. Počevši od 2026. godine, osnovna stopa PDV-a povećat će se s 20 na 22 posto, a Ministarstvo finansija izričito je priznalo da će se novac koristiti za jačanje "odbrane i sigurnosti" – drugim riječima, za rat. Putin je tokom svojeg izravnog obraćanja povećanje nazvao "privremenim".

Putin je muljao i u vezi s ograničenjima mobilnog interneta zbog kojih Rusija sliči na Iran. Prema njemu, ograničenja su povezana s potrebom osiguranja sigurnosti i smanjenja rizika od ukrajinskih udara dronovima.

Foto: Alexander Nemenov/Afp

U stvarnosti, u ruskim pograničnim regijama koje Ukrajina svakodnevno napada dronovima, redoviti prekidi mobilnog interneta doista se mogu objasniti sigurnosnim problemima jer operateri dronova primaju podatke putem mobilnih mreža. No do kraja 2025. godine nestanci interneta postali su redoviti u regijama Urala, Sibira i Dalekog istoka, uključujući i one koje dronovi nikada nisu posjetili. Razlog je jednostavan – Putinov režim pokušava onemogućiti dotok nezavisnih informacija do Rusa.

Vladimir Putin (Foto: Alexander Nemenov/Afp)