Bosna i Hercegovina ima podršku svih zemalja EU kada je riječ o nastavku njenog puta ka članstvu u EU! Kazao je ovo u intervjuu za “Dnevni avaz” Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji je prisustvovao samitu EU - zapadni Balkan u Briselu.

Na marginama samita imao je i niz bilateralnih susreta s evropskim zvaničnicima. O podršci našoj zemlji na njenom putu ka članstvu u EU govorio je po povratku iz Brisela.

Strogi zahtjevi

- Postoje zemlje koje, uvjetno rečeno, imaju niže kriterije i one koje su stroge u svojim zahtjevima, poput Nizozemske ili Danske. Neke zemlje dosta strogo postavljaju svoje zahtjeve i koliko vidim bit će vrlo odlučne, neće se popuštati našim vlastima kada je riječ o onome što se traži od njih. Naprimjer, Zakon o VSTV-u i Zakon o sudu BiH, apsolutan uvjet će biti da budu u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije. Kakve god zakone da usvojimo, ako ne dobiju pozitivno mišljenje Venecijanske komisije, neće biti prihvaćeni – kazao je Komšić za “Avaz”.

Otvaranje pregovora

Dodaje da jedan od uvjeta ostaje imenovanje glavnog pregovarača, ali “strože” države traže da njegov izbor bude proveden potpuno u skladu s Ustavom i relevantnim zakonima.

- Zaključak je – podrška postoji, ali mislim da se ovaj put nećemo moći “provući” kao što smo do sada radili zbog nekih geopolitičkih prilika na evropskom kontinentu. Kroz prste nam neće gledati i neće biti prilike da dobijemo otvaranje pregovora, a da zaista nismo nešto konkretno uradili. Cijeli region, zapravo, ima podršku s tim što je zahtjev koji je došao od (predsjednika Srbije, Aleksandra, op.a.) Vučića, da svi zajedno uđemo u EU, odbijen. Članice EU traže od svake zemlje pojedinačno da ispuni ono što se od nje očekuje, i to na način da to što radi može biti vrlo lako i jednostavno izmjereno – kao pozitivno, odnosno potpuno ispunjeno, djelimično ispunjeno ili neispunjeno – pojašnjava predsjedavajući Željko Komšić za “Avaz”.

Mađarska veliki zagovornik

U Vijeću za opće poslove Evropske unije Mađarska je blokirala usvajanje godišnje deklaracije o napretku šest zemalja zapadnog Balkana, te Ukrajine, Moldavije, Gruzije i Turske. Komšić kaže da Mađarska, a umjerenije i Slovačka, te Češka s novom vladom, predstavljaju opoziciju generalnoj politici EU o pitanju proširenja.

- Mislim, prije svega, na Ukrajinu, dok je, s druge strane, Mađarska veliki zagovornik proširenja EU na Zapadni Balkan. Da li će tu doći do nekog uvjetovanja, da Mađarska da pozitivno mišljenje za Ukrajinu, a da to isto važi i za Zapadni Balkan, ne znam. Taj odnos koji vlada među zemljama EU je vrlo dinamičan, mada se vidi ta linija na kojoj puca vanjska politika EU kao cjeline u odnosu, prije svega, prema Ukrajini. Zapadni Balkan, bez obzira što Mađarska pokušava da nametne tu temu, ipak nije toliko važan za EU kao što je Ukrajina. Šta će Orban uraditi, vidjet ćemo – ističe Komšić.