Velika plava rupa jedna je od najupečatljivijih geoloških struktura na svijetu. Riječ je o golemoj morskoj vrtači prečnika oko 300 metara i dubine približno 125 metara, smještenoj oko 60 milja od obale Belize Cityja. Dio je Belizejskog koraljnog grebena, koji se nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.

Nastala je na kraju posljednjeg ledenog doba, kada je porast nivoa mora poplavio sisteme golemih krečnjačkih pećina. Naučnici vjeruju da su te pećine nastale prije otprilike 153.000 godina, dok su u potpunosti potopljene prije oko 15.000 godina. Na to upućuju i masivni stalaktiti, kamene formacije koje vise sa plafona poput ledenica, a koji su se mogli formirati samo dok su pećine bile iznad nivoa mora, prenosi Dnevno.hr.

Turistička atrakcija i dom morskih predatora

Danas je Velika plava rupa jedno od najpoznatijih ronilačkih odredišta na svijetu. Osim što privlači avanturiste iz cijelog svijeta, ona je i stanište brojnih vrsta morskih pasa, među kojima su karipski grebenski morski psi, psine sestre, čekićari, bikovi morski psi i crnovrhi morski psi.

No, ispod mirne površine krije se prirodna arhiva koja naučnicima omogućuje pogled hiljadama godina unazad. Istraživački tim sa Univerziteta Goethe u Frankfurtu, uz sudjelovanje naučnika iz Kölna, Göttingena, Hamburga i Berna, 2022. godine proveo je jedinstveno istraživanje. Posebna platforma za bušenje prebačena je direktno iznad Velike plave rupe, a s njenog dna izvučena je sedimentna jezgra duga čak 30 metara.

Ta jezgra sastoji se od stotina slojeva grubih čestica koje su tokom milenija u rupu nanosili snažni valovi i olujni udari s obližnjeg atolskog grebena. Upravo ti slojevi pružili su naučnicima dosad neviđenu, kontinuiranu arhivu tropskih oluja tokom posljednjih 5.700 godina, piše Indy100.

Alarmantni trend u srcu okeana

Analiza sedimentnih slojeva pokazala je da je u razdoblju od gotovo šest milenija u prosjeku između četiri i 16 tropskih oluja prolazilo preko tog područja svakih 100 godina. Ukupno je identifikovano čak 574 olujna događaja.

Međutim, naučnici su uočili jasan i zabrinjavajući trend: učestalost i intenzitet oluja postupno su rasli kroz vrijeme, a posebno snažan porast zabilježen je u posljednje dvije decenije. Dok se dugoročni porast pripisuje prirodnim klimatskim promjenama, naglo ubrzanje u novije vrijeme istraživači direktno povezuju s klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem.

Na osnovu dobijenih podataka i projekcija, naučnici su iznijeli izuzetno zabrinjavajuće predviđanje. Ako se trenutni trend nastavi, do kraja 21. vijeka Karibe bi moglo pogoditi i do 45 tropskih oluja i uragana po vijeku. To je gotovo trostruko više u poređenju sa historijskim prosjekom od 16 oluja na 100 godina. Istraživački tim pritom upozorava da su prognoze otežane zbog ograničenog razumijevanja prirodne varijabilnosti tropskih ciklona u dalekoj prošlosti.