Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) na vanrednoj sjednici održanoj 22. decembra donijelo je negativno mišljenje na Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, kao i na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, koji su danas predmet razmatranja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

U opsežnom mišljenju u koje je N1 imao uvid, a koje je VSTV BiH dostavilo Parlamentarnoj skupštini BiH, navodi se da predložena zakonska rješenja mogu ozbiljno ugroziti nezavisnost, funkcionisanje i efikasnost pravosudnog sistema, te dovesti do institucionalne blokade.

Vijeće podsjeća da je prethodno, još 12. decembra, zatražilo povlačenje Prijedloga zakona o VSTV-u iz parlamentarne procedure, upozoravajući da materija sadržana u prijedlogu ima direktan utjecaj na pravosuđe i da se zakon ne bi smio usvajati po hitnoj proceduri, bez prethodne stručne i institucionalne rasprave.

Rizik za nezavisnost i funkcionisanje pravosuđa

U mišljenju se navodi da predloženi zakon o VSTV-u sadrži niz nejasnih i kontradiktornih odredbi koje se odnose na sastav Vijeća, imenovanje članova, dodatne provjere imovine i interesa, kao i na pitanja mandata i kontinuiteta rada VSTV-a.

Posebno se upozorava da bi dodatne provjere imovine i interesa članova Vijeća, ukoliko se ne provode na jasan i pravno precizan način, mogle dovesti do paralize rada VSTV-a i ugroziti njegovo osnovno funkcionisanje. VSTV navodi da ne osporava borbu protiv korupcije, ali upozorava da rješenja moraju biti proporcionalna, provediva i usklađena s ustavnim i međunarodnim standardima.

Vijeće također ističe da pojedine odredbe mogu dovesti do diskriminacije članova njihovih porodica, posebno u pogledu obaveze prijavljivanja imovine i prihoda, te da predloženi mehanizmi nisu dovoljno precizni da bi spriječili arbitrarnu primjenu.

VSTV dodatno problematizira odredbe o disciplinskoj odgovornosti, navodeći da pojedina rješenja direktno podrivaju princip proporcionalnosti, jer unaprijed propisuju najstrožije disciplinske mjere, uključujući razrješenje, bez mogućnosti da se u konkretnom slučaju odmjeri primjerena sankcija.

Takav pristup, kako navode, može biti u suprotnosti s praksom Evropskog suda za ljudska prava i ugroziti održivost zakona.

Primjedbe na izmjene Zakona o Sudu BiH

Negativno mišljenje VSTV BiH odnosi se i na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, posebno na odredbe koje se tiču sjedišta Apelacionog odjeljenja Suda BiH.

VSTV upozorava da predložena rješenja ne sadrže jasne rokove, kriterije i prijelazne mehanizme, te da mogu dovesti do pravne nesigurnosti, zastoja u radu Suda BiH i dodatnog opterećenja pravosudnog sistema.

Također se navodi da izmjene nisu u skladu s preporukama Evropske unije i Venecijanske komisije, koje insistiraju na jačanju nezavisnosti pravosuđa, a ne na njegovom dodatnom političkom ili administrativnom opterećivanju.

Upozoravaju da se radi o zakonodavnoj inicijativi od izuzetnog reformskog značaja, te da je zbog toga bilo nužno osigurati punu i sadržajnu uključenost Vijeća u zakonodavni proces.

VSTV ističe da se predloženim rješenjem početak primjene dijela zakona veže za posebnu odluku VSTV-a, što nije u skladu s ustaljenim nomotehničkim principima, budući da su pitanja stupanja na snagu i početka primjene zakona isključiva nadležnost zakonodavca. U tom kontekstu, kako se navodi, otvara se i pitanje ustavnosti delegiranja takvih ovlaštenja na VSTV.

Kada je riječ o Prijedlogu zakona o Sudu BiH, iz VSTV-a su naveli da izražavaju ozbiljne rezerve u odnosu na njegov kvalitet na kojim se temelji negativno mišljenje.

U završnici oba mišljenja, VSTV BiH zaključuje da bi usvajanje ovih zakonskih rješenja u postojećem obliku moglo ugroziti efikasnost, funkcionalnost i samu opstojnost pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini, te podrivati jedan od tri osnovna stuba pravne države. VSTV naglašava da ostaje otvoren za dijalog i unapređenje zakonskih rješenja, ali isključivo kroz transparentan proces, uz puno uvažavanje stručnih primjedbi i međunarodnih standarda nezavisnog pravosuđa.

Poziv parlamentarcima

Vijeće je pozvalo Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine da još jednom preispita ponuđena zakonska rješenja, uzme u obzir iznesene stručne primjedbe i osigura zakonodavni postupak koji će biti usklađen s ustavnim okvirom i stvarnim potrebama pravosudnog sistema.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bi na hitnoj sjednici, zakazanoj za danas, trebao razmatrati dva zakonska prijedloga iz oblasti pravosuđa, koji se u političkim krugovima često predstavljaju kao ključni korak ka otvaranju pregovora Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom.

Radi se o Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH te Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, koje su u parlamentarnu proceduru uputili zastupnici opozicionih stranaka iz Republike Srpske – Darko Babalj, Branislav Borenović, Mira Pekić, Nenad Grković i Mladen Bosić. Oba prijedloga planirana su za razmatranje u prvom čitanju, na nivou osnovnih načela, i to po skraćenoj proceduri.

Na prethodnoj sjednici Predstavnički dom odbio je zahtjev predlagača da se zakoni razmatraju po hitnom postupku, koji bi podrazumijevao njihovo usvajanje bez mogućnosti izmjena. Umjesto toga, odlučeno je da se primijeni procedura koja omogućava dodatne intervencije kroz amandmane.

Predlagači su u obrazloženju Prijedloga zakona o VSTV-u naveli da se radi o sveobuhvatnom zakonskom tekstu koji, prema njihovim navodima, rješava ključna pitanja u skladu s preporukama Venecijanske komisije, Priebeovim izvještajem, GRECO preporukama i relevantnim izvještajima Evropske unije o Bosni i Hercegovini. Slično obrazloženje dato je i uz izmjene Zakona o Sudu BiH, uz naglasak na potrebu hitnog usklađivanja domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Evropske unije i evropskim standardima nezavisnosti, efikasnosti i funkcionalnosti pravosuđa.

Međutim, upravo ove tvrdnje doveo je u pitanje Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, koje je u oba slučaja dalo negativno mišljenje. VSTV upozorava da predložena rješenja sadrže ozbiljne normativne, sistemske i praktične nedostatke te da bi njihovo usvajanje u postojećem obliku moglo imati suprotan efekat – od narušavanja nezavisnosti pravosuđa i povećanja pravne nesigurnosti, do blokade rada ključnih pravosudnih institucija na državnom nivou.

Time se pred zastupnicima Predstavničkog doma, pored političke, otvara i pitanje institucionalne odgovornosti, s obzirom na to da se zakoni koji se javno predstavljaju kao dio evropskog puta Bosne i Hercegovine nalaze pod ozbiljnom stručnom kritikama najvišeg pravosudnog tijela u zemlji.