Bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Eric Nelson izjavio je u intervjuu za N1 da do suštinskih političkih promjena u zemlji može doći isključivo kroz lokalni kompromis i konsenzus, naglašavajući da Bosni i Hercegovini nije potreban novi Dejtonski sporazum, već ustavni okvir usklađen sa standardima Evropske unije.

Nelson je istakao da koncept lokalnih rješenja može funkcionisati samo ako je zasnovan na kompromisu, dodajući da je to izazov sa kojim se suočavaju sve demokratije.

"Suština lokalnih rješenja jeste konsenzus, a konsenzus podrazumijeva kompromis", rekao je Nelson, naglasivši da politička polarizacija nije specifična samo za Bosnu i Hercegovinu. Kao primjer naveo je i Sjedinjene Američke Države, gdje je, kako kaže, vidljiv ozbiljan nedostatak političkog kompromisa.

Ipak, dodao je da se kompromis češće i lakše postiže na lokalnom nivou, ali je upozorio da lokalna rješenja ne smiju voditi marginalizaciji bilo kojeg naroda ili građana.

 "Tri konstitutivna naroda i svi građani Bosne i Hercegovine moraju pronaći način da država postane funkcionalnija“, poručio je.

Dejton kao početak, ne kao završetak

Dejtonski ustav Nelson je opisao kao 'početni ustav', ističući da je još prilikom njegovog potpisivanja bilo jasno da će se morati razvijati kako bi Bosna i Hercegovina dugoročno funkcionisala kao moderna država.

"Taj posao nikada nije završen“, rekao je.

 Govoreći o Mostarskom sporazumu, Nelson je podsjetio na svoje direktno učešće u procesu koji je omogućio održavanje lokalnih izbora u Mostaru nakon više od deset godina.

"To je bio rezultat lokalnog konsenzusa, nakon čega su lideri na državnom nivou morali dati prostor da se dogovor provede“, kazao je Nelson.

Iako je priznao da sporazum nije bio savršen, istakao je da je Mostaru vratio demokratsku vlast.

"Mostar je dobio novu priliku za funkcionalnu lokalnu upravu, sa opozicijom i mehanizmima odgovornosti“, rekao je.

Propuštena šansa za ustavne reforme

Nelson je naveo da je Mostarski sporazum trebao biti uvod u šire reforme na državnom nivou. Tokom njegove posljednje godine mandata, Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i drugi međunarodni partneri pokušali su pomoći u pokretanju tih procesa, ali bez uspjeha.

"Očekivanja su bila nerealna“, ocijenio je Nelson, naglašavajući da je ustavna reforma neophodna kako bi Bosna i Hercegovina ispunila standarde Vijeća Evrope u oblasti ljudskih prava.

Podsjetio je da je Evropski sud za ljudska prava u više presuda utvrdio da je postojeći ustav diskriminatoran i nespojiv s evropskim normama.

 Ideje o dodatnoj teritorijalnoj ili etničkoj podjeli zemlje nazvao je štetnim.

"Takvi prijedlozi su potpuno beskorisni i u suprotnosti sa standardima Evropskog suda za ljudska prava“, rekao je.

Ne postoji brzi put ka građanskoj državi

Nelson je odbacio tvrdnje da Bosna i Hercegovina može preko noći postati potpuno građanska država.

"Ne postoji dugme koje se može pritisnuti“, rekao je, objašnjavajući da političke stranke imaju snažan uticaj na institucije, medije i ekonomiju.

Dodao je da se strahovi građana, posebno kada je riječ o gubitku postojećih mehanizama zaštite, ne smiju ignorisati u sistemu u kojem puna jednakost još nije ostvarena.

Prema Nelsonovim riječima, i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države dosljedno insistiraju na jačanju vladavine prava kao ključnom cilju reformi.

"Vladavina prava mora napredovati na način koji garantuje jednaka prava za sve građane“, rekao je, dodajući da su u tranzicionom periodu moguće i potrebne određene zaštitne mjere.

"Ne postoji brzo rješenje. Napredak zahtijeva jasnu posvećenost cilju u kojem su svi građani jednaki, bez obzira na identitet“, poručio je.

„Bosni treba Brisel 1, a ne Dejton 2“

Na kraju, Nelson je odbacio ideju o sazivanju nove međunarodne konferencije po uzoru na Dejton.

"Dejton je bio usmjeren na okončanje rata. Ono što Bosni treba jeste Brisel 1“, rekao je.

Istakao je da Bosni i Hercegovini treba ustav koji je u potpunosti kompatibilan sa standardima Evropske unije, nastao kroz kontinuirani proces reformi, a ne kroz jedan politički događaj.

"Ovdje se ne radi o završetku rata. Radi se o izgradnji bolje budućnosti – budućnosti u kojoj će građani Bosne i Hercegovine imati slobode, prosperitet i sigurnost kakve imaju njihovi susjedi u Evropskoj uniji i NATO-u“, zaključio je Nelson.