Ako ste prezaduženi, a RS je prezadužena imate ozbiljan rizik da se taj novac ne vrati i zbog toga su kamate 5-6 posto i ne mogu biti smanjene iako su prosječne kamate širom Evrope ozbiljno oborene u toku ove godine, na oko 2 posto, rekao je ekonomista Milenko Stanić.

U regionu najniže kamate pri zaduženju plaća Hrvatska, oko 3%, dok Srbija i Crna Gora plaćaju od 4 do 5%, iz čega proizilazi da ministri zemalja u regionu mnogo bolje upravljaju finansijama.

Ekonomista Igor Gavran, komentarišući zaduživanje RS u odnosu na region kaže da je jedino u čemu je Vlada u pravu, jeste da samo zaduživanje ne mora značiti generalno ništa loše, jer „tačno je, i drugi se zadužuju“.

"Međutim, zaduživanje nije loše jedino onda kada su uslovi povoljni. To važi i za građanina kad kupuje bilo šta na kredit, važi i za vladu. Kada kamata i ostali uslovi otplate omogućavaju da vi to izmirite bez većih negativnih efekata na vaš ukupni budžet", rekao je Gavran.

Naglasio je da je najvažnije da se taj novac upotrebi za nešto što stvara novu vrijednost, mogućnost povrata tog novca.

"Dakle, ako ste građanin, uzmete kredit da biste kupili stan pa ne plaćate više stanarinu. Poslije toga možda vam u sumi to na kraju bude pozitivno. Ili ako ste privrednik kupite mašinu pa povećate proizvodnju pa od te nove zarade vratite dug. Ili ako ste vlada napravite autoput ili nešto drugo.

Ali, ako ste vlada pa uzmete kredit i te pare praktično samo nestanu u budžetskim rashodima i morate vraćati iz novog kredita ili tako što ćete više oporezovati građane i privredu onda je zaduživanje katastrofa", kaže Gavran.

Komentarišući visinu kamata po kojoj se zadužuje RS Gavran je objasnio da kamata dobro pokazuje koliko vam vjeruju oni koji vam daju novac.

"Kamata nije viša Republici Srpskoj zato što neko ne voli Republiku Srpsku nego zbog toga što je stanje već loše, zaduženost je takva, upravljanje ekonomijom je takvo da je jednostavno povjerenje onih koji posuđuju novac jako nisko. Zbog toga što vam ne vjeruju da ćete novac uredno vratiti, sebe štite višom kamatom", rekao je on.

On je podsjetio na slučajeve u vrijeme prethodnih vlada na primjer Vlada Federacije BiH emitovala vrijednosne papire na tržištu bukvalno bez kamate ili sa kamatom značajno manjom od 1%, dok je RS plaćala nekoliko procenata.

Istakao je da sada nije baš tolika razlika, zavisno od emisije RS plaća 5 do 6%, a Federacija 2 ili 3%.

"Ono što je poseban problem kod Republike Srpske i što mi nije poznato bilo gdje drugo u regiji, jeste da se dešavaju situacije da se pojavi „neki novac“ i da se iz Vlade, sjećam se takvih izjava prethodnog predsjednika Vlade, javno govori „dobili smo određen iznos novca od naših prijatelja, ali nećemo da kažemo od koga, niti pod kojim uslovima“ i onda se sad čovjek pita.

Znamo za određene razlike u stopama, kod ovih transparentnih zaduživanja, ali ako se pojavljuje neki novac od nekoga ko ga nije poklonio, nego je sigurno takođe zaračunao neku kamatu, onda više ni ne znamo kako se Republika Srpska zadužuje, odnosno koje su sve kamate", kaže Gavran.

Na pitanje koliko to sve govori o načinu rada ministara finansija u regionu odgovorio je da bi se sa jedne strane svakako moglo reći da ne govori dobro.

"Ne bih želio ni da izdvajam ministra finansija jer mi znamo da je generalno jedna stvar koja ista i u Republici Srpskoj i u Federaciji i u regionu i u Srbiji i u Hrvatskoj i svugdje, nažalost, ministri u svojim resorima se ne pitaju mnogo", rekao je on.

Dodao je da uvijek postoji jedan politički lider određene vladajuće stranke koji odlučuje o svemu.

"Tako da i kada bi Republika Srpska imala najboljeg ministra finansija na svijetu, nažalost apsolutno ne vjerujem da bi on imao autonomiju da donosi odluke koje mu prethodno ne naredi politički lider. Mislim da se u tome Republika Srpska ni najmanje ne razlikuje od regije", rekao je on.

(Srpskainfo)