Šta je na prostorima nekadašnje Jugoslavije obilježilo godinu za nama, ali i decenije koje su joj prethodile? O tome u prazničnom dvobroju magazina Vreme govori Dragan Markovina, čuveni bosanski i hrvatski historičar, publicista i aktivista. U opširnom intervjuu, on se osvrće na ključne društvene lomove i političke procese koji oblikuju sadašnjost regiona.

Govoreći o Srbiji, Markovina snažno podržava studentski pokret koji je, kako kaže, probudio društvo i razbio osjećaj beznađa. Studenti su, po njegovom mišljenju, shvatili da ih postojeći sistem vodi ili u emigraciju, ili u potčinjavanje režimu, ili u otvoreni bunt. Posebno naglašava da su mladi ljudi prepoznali opasnost od potpune degradacije države pod trenutnom vlašću, što je stav koji se često čuje i kada su u pitanju institucije države Bosne i Hercegovine i njihova borba za transparentnost.

Između emigracije i otvorenog bunta

"Studenti nisu prosjek, oni mogu dobro da vide kuda Srbija pod Vučićem ide. Vidjeli su i beznađe, vidjeli su rasprodaju zemlje i shvatili da ovakva vlast u velikoj mjeri i bukvalno ubija. Ukoliko SNS ostane na vlasti, od Srbije neće ostati ništa", kaže Markovina za novi broj Vremena koji je na kioscima od četvrtka, 25. decembra. Prema njegovim riječima, mladi su shvatili da imaju jasan izbor: ili da odu, ili da se učlane u vladajuću partiju, ili da pokušaju iz temelja promijeniti društvo.

Studentski bunt je, smatra on, trajno narušio legitimitet režima. "Po meni, zahvaljujući njima, Vučić je politički mrtvac", kategoričan je historičar. Ipak, on ukazuje i na unutrašnje izazove s kojima se ovaj pokret suočava, uključujući i odnos prema tradicionalnim političkim strukturama.

Nedostatak programa kao ključna opasnost

Ono što ga zabrinjava jeste "militantni rat" studenata protiv opozicionih stranaka, ali i primjetan nedostatak jasne političke platforme. Markovina postavlja pitanje na kojoj su oni zapravo liniji i da li baštine iste vrijednosti koje su dovele do sadašnje teške situacije. "Ako je to tako, plašim se da njihova borba neće dati rezultate koje žele", upozorava on.

Markovina naglašava da studentski pokret mora pod hitno razviti jasnu političku artikulaciju i stavove o ključnim nacionalnim i regionalnim pitanjima. Slični procesi buđenja građanske svijesti pratili su se i u Banja Luci, ali i drugim gradovima unutar RS i Federacije, gdje su aktivisti često nailazili na zid šutnje ili represiju. On zaključuje da bez jasnog programa, energija na ulicama može biti uzaludno potrošena.