Preminula je Brigitte Bardot, jedna od najuticajnijih žena 20. vijeka i filmska diva koja je zauvijek promijenila pojam seksipila. Umrla je u 91. godini života, a njen odlazak simbolično zatvara epohu u kojoj su film, moda i društvene norme prvi put ozbiljno uzdrmane jednom ženom.

Iza slike žene koju je svijet obožavao krio se, kako je sama priznavala, daleko složeniji i mračniji život. U dokumentarnom filmu Bardot, koji se nedavno počeo prikazivati u Francuskoj, otvoreno je govorila o dugogodišnjoj borbi s depresijom, čak i u periodima najveće slave. Priznala je da je tokom života više puta pokušala počiniti samoubistvo, prenosi Dnevno.hr.

"Pokušala sam se ubiti i spasio me splet čudesnih okolnosti", rekla je u dokumentarcu. Depresija je, isticala je, ostala njena stalna sjenka. "Svako jutro budim se tužna."

Film koji je zapalio svijet

Brigitte Bardot rođena je 28. septembra 1934. godine u imućnoj pariškoj porodici, a odrasla je u 16. arondismanu. Djetinjstvo su joj obilježili disciplina, balet i pravila visokog društva. Majka ju je rano usmjerila prema baletu i modelingu, vjerujući u savršenstvo forme i držanja.

Već s 15 godina pojavila se na naslovnici časopisa Elle, odjevena u tada konzervativnu modu Christiana Diora. Ipak, njena prirodna senzualnost i spontani pokret nagovještavali su da ne pripada svijetu stega i konvencija.

Prekretnica se dogodila kada je upoznala Rogera Vadima, asistenta režisera Marca Allégreta. Iako nije dobila filmsku ulogu zbog koje su se upoznali, između njih se rodila strastvena i buntovna ljubav. Roditelji su se toj vezi snažno protivili, no popustili su tek nakon njenog prvog pokušaja samoubistva. Vjenčanje 1952. godine označilo je njen izlazak iz stroge porodične strukture i ulazak u svijet filma, medija i potpune slobode.

Sve se nepovratno promijenilo 1956. godine filmom "I Bog stvori ženu", snimljenim u Saint-Tropezu. Film je izazvao skandal, bio zabranjivan, ali i obožavan, a Brigitte Bardot postala je globalna senzacija.

Njen lik utjelovio je žensku slobodu, senzualnost bez izvinjenja i emocionalnu nepredvidivost. Bio je to trenutak rađanja nove vrste zvijezde – žene koja ne traži dopuštenje. Svjetska slava donijela joj je i lične lomove, uključujući raspad braka s Vadimom.

Tokom života udavala se četiri puta, a sama je govorila o više od stotinu ljubavnih veza, uključujući i odnose sa ženama. Ljubav joj je bila i utočište i izvor nemira – strastvena, intenzivna, ali kratkotrajna. Na svoj 26. rođendan, u jeku slave, ponovo je pokušala samoubistvo. "Nisam stvorena za miran život", priznala je kasnije, bez romantizovanja vlastite boli.

Vrhunac slave i borba za životinje

Paralelno s filmskom slavom redefinisala je modu. Baletanke su zahvaljujući njoj postale simbol svakodnevne elegancije, raspuštena kosa znak oslobađanja, a farmerke i mornarski džemper dio visoke estetike. Odbijala je krzno, dijamante i glamur pod svaku cijenu, a njen prirodan stil snažno je uticao na generacije žena – od Jane Fonde do Catherine Deneuve.

Na vrhuncu slave, 1973. godine, donijela je odluku koja je šokirala svijet – povukla se iz filma. "Bolje da ja napustim film, nego da on napusti mene", rekla je.

Kasnije se okrenula muzici, no pravi smisao pronašla je u borbi za prava životinja. Godine 1986. osnovala je Fondaciju Brigitte Bardot, kojoj je posvetila decenije života. "Mladost i ljepotu dala sam muškarcima. Sada dajem najbolje od sebe životinjama", zapisala je.

Posljednje godine provela je povučeno u La Madragueu, u Saint-Tropezu, okružena životinjama koje je spašavala. Odbijala je estetske zahvate, prihvatala starenje bez izvinjenja i ostala dosljedna sebi do kraja. "Više ne mogu ni hodati ni plivati. Ali kada vidim koliko životinje pate, shvatim da se nemam na šta žaliti."

Brigitte Bardot nije bila samo glumica. Bila je prekretnica – žena koja je promijenila pogled na tijelo, slobodu, slavu i cijenu koja se za nju plaća. Njena smrt zatvara jedno poglavlje historije, ali mit o Brigitte Bardot i upozorenje koje nosi ostaju zauvijek.