Međunarodna zajednica je proteklih godina vodila politiku podilaženja Srbiji, i to na štetu njenih susjeda, upozorila je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko u emisiji Izvan okvira na N1 BiH, ocijenivši da se takav pristup pokazao kao ozbiljna greška.

Ta politika podilaženja pokazala se, prema njezinom mišljenju, promašenom, iako - tvrdi - zaista nije lako definisati odnos prema Srbiji koja negira bilo kakvu odgovornost za ono što se dešavalo devedesetih godina.

Prema njenim riječima, Srbija kontinuirano relativizuje i poriče vlastitu odgovornost za ratove u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu, te odbacuje svaku odgovornost za destabilizirajuće djelovanje u regionu.

"Srbija godinama poriče i svoje podrivačke aktivnosti u susjedstvu, uz ponovno aktiviranje državnog nacionalnog projekta koji danas nosi naziv ‘srpski svet’", istakla je.

 Govoreći o politici predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Biserko smatra da je jedina njegova stvarna odluka bila odustajanje od Kosova, ali da se ta tema i dalje koristi za unutrašnju političku mobilizaciju.

"Jedino što je Vučić dobro uradio jeste da je odustao od Kosova, ali ga i dalje koristi kao temu preko koje mobiliše emocije u javnosti", rekla je.

Biserko je ocijenila da su Srpska napredna stranka i Aleksandar Vučić tokom svih ovih godina direktno podrivali stabilnost Zapadnog Balkana.

"Srbija nije odustala od velikodržavnog projekta. Taj projekt samo mijenja oblike, granice i nazive, u skladu sa situacijom u kojoj se region nalazi", upozorila je.

Posebno se osvrnula na odnos Srbije prema Hrvatskoj, ističući da Hrvatska više nije dio koncepta takozvanog ‘srpskog sveta’, prije svega zbog distanciranja hrvatskih Srba od politike Aleksandra Vučića.

"Hrvatska više nije dio ‘srpskog sveta’, ali je i dalje dežurni krivac za sve – od navodnih obojenih revolucija do stalnog prizivanja ustaštva", rekla je Biserko.

Dodala je da su od dolaska na vlast Srpske napredne stranke i radikala odnosi s Hrvatskom svedeni na narativ ‘ustaške prijetnje’, što je dovelo do gotovo potpunog zamiranja političkih i diplomatskih odnosa.

"Hrvatska danas, nažalost, više nije ni politički ni diplomatski partner Srbije. Hrvatska ambasada u Beogradu se gotovo uopće ne čuje, iako je ranije bila veoma aktivna. Nekada su ambasadori i osoblje učestvovali u društvenom životu, ali danas toga nema", kazala je.

Biserko je podsjetila da su do 2012. godine postojali brojni politički kontakti i posjete između dvije zemlje, ali da je taj period završen dolaskom aktuelne vlasti u Srbiji.