Smrtonosna ptičja gripa ponovno masovno pogađa ptice i druge životinje, dok sistem koji bi trebali spriječiti njezino moguće širenje i na ljude pokazuju ozbiljne slabosti.

Nikki Ikani, docentica za obavještajne i sigurnosne studije na britanskom Univerzitetu Leiden, u članku za The Conversation piše da svijetu nije dovoljno da se udaljio od COVID-a jer virusi koje smo tada zanemarili i dalje šalju važna upozorenja. Sistemi brzo popuštaju, a dvadeset godina upozorenja na koronavirus nakupilo se bez adekvatne pripremljenosti, što ostaje ključno i u kontekstu širenja visoko patogene ptičje gripe, podsjeća i upozorava Ikani.

Problem koji samo postaje veći

Virusi H5 pokazali su se smrtonosnima za ptice. Njih devet miliona je uginulo, dok su stotine miliona eutanazirane kako bi se spriječilo širenje zaraze. Ikani navodi da se opasnost širi i izvan kruga ptica, s najmanje 74 vrste sisavaca, od slonova do polarnih medvjeda, pogođenih masovnim uginućima. Gusto naseljene farme i zaražene mliječne farme stvaraju prilike za prijenos virusa među vrstama, a virusni fragmenti otkriveni su čak i u mlijeku.

Europa isto tako bilježi značajan porast slučajeva ptičje gripe. Od septembra do nvembra 2025. godine zabilježene su 1444 zaražene divlje ptice u 26 zemalja, što je četiri puta više nego prethodne godine. Ljudske infekcije i dalje su rijetke, ali su smrtonosne. Od 2003. godine potvrđena su 992 slučaja H5N1 u svijetu s gotovo 50 posto smrtnosti. Sjeverna i Južna Amerika zabilježile su 75 slučajeva od 2022. godine, uključujući prvu smrt od H5N5 u SAD-u kod pacijenta s postojećim zdravstvenim problemima. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti upozorava da široko rasprostranjena infekcija životinja povećava rizik prijenosa na ljude.

Problem birokracije i slabe politike

Ikani objašnjava kako rani signali upozorenja često propadaju u birokratskom stroju. Prvi znakovi problema, razvodnjene poruke i politička sklonost umanjivanju prijetnji stvaraju ranjive praznine u sustavima zdravstvenog nadzora. Ikani piše i da su njezina istraživanja usmjerena na to kako upozorenja nestaju prije katastrofe, od geopolitičkih šokova do propusta obavještajnih službi i industrijskih nesreća.

Nadzor ptičje gripe slabi u Europi i SAD-u, unatoč prepoznavanju kritične praznine u pripravnosti tokom panedmije bolesti COVID-19. Američki Centar za kontrolu bolesti (CDC) suočava se s problemima u pravovremenom dijeljenju genetskih podataka, a britanski nadzor trpi zbog manjka veterinara i smanjenog pristupa europskim informacijama, ističe Ikani.

Javnost ne prepoznaje prijetnju

Javnost rijetko prepoznaje prijetnju. Prema nedavnoj anketi provedenoj u 2025. u Sjedinjenim Američkim Državama, većina Amerikanaca ne smatra ptičju gripu ozbiljnom prijetnjom, a blagi simptomi kod ljudi, poput konjunktivitisa kod radnika u mliječnoj farmi, često prolaze neprimijećeno.

Prijenos virusa H5 s čovjeka na čovjeka ostaje malo vjerovatan, ali Ikani upozorava da nepažnja ipak nosi rizik. Za razliku od COVID-a, koji je uglavnom bio opasan po one s narušenim zdravljem, influenza može ozbiljno pogoditi i zdrave odrasle osobe, a prošle epidemije pokazale su da smrtnost pogađa i one bez prethodnih zdravstvenih problema, podsjeća Ikani.

Na kraju poručuje da bi, ako se skreće pogled s prijetnje ptičjom gripom jer su naši sistemi postali nepažljivi, slabo financirani i nepripremljeni, sljedeći znak za uzbunu mogao stići prekasno za djelovanje.