Često dnevno drijemanje kod starijih osoba povezano je sa znatno većim rizikom od razvoja demencije, pokazuje nova studija. Istraživanje upućuje na to da bi navika popodnevnog spavanja mogla biti rani pokazatelj slabljenja kognitivnih funkcija, a ne samo bezazlena navika, piše Science Alert.

Rezultati nove studije

Naučnici predvođeni psihologom Adamom Spirom sa Univerziteta Johns Hopkins analizirali su podatke 995 osoba starijih od 65 godina, prikupljene u okviru dugoročne američke studije o zdravlju i starenju (NHATS). Na početku praćenja nijedan od učesnika nije imao znakove demencije. Tokom prosječnog petogodišnjeg perioda, kod 417 učesnika, odnosno 41,9 posto, razvila se moguća ili vjerovatna demencija.

Nakon što su uzeli u obzir faktore kao što su dob, spol, obrazovanje i različite zdravstvene navike, istraživači su utvrdili da osobe koje drijemaju svakodnevno ili gotovo svakodnevno imaju 48 posto veću stopu demencije u poređenju s onima koji to ne čine.

Slično tome, nenamjerno drijemanje povezano je s 39 posto većim rizikom. Analiza objavljena u časopisu The Journals of Gerontology, Series A, pokazala je i da kraći dnevni odmor, do 30 minuta, nosi 40 posto veći rizik od demencije u odnosu na osobe koje ne spavaju tokom dana.

Dvosmjerna veza

Važno je naglasiti da studija ne dokazuje da drijemanje uzrokuje demenciju. Veza je vjerovatno složenija i mogla bi biti dvosmjerna.

„Češće drijemanje moglo bi biti pokazatelj promjena u mozgu, a ne nužno njihov uzrok koji vodi do demencije“, kaže Spira.

Drugim riječima, neurološke promjene koje slabe kognitivne funkcije mogu istovremeno izazvati i pojačanu pospanost. U tom slučaju, učestalo drijemanje nije uzrok, već simptom već postojećih promjena u mozgu.

Utjecaj noćnog odmora

Dnevno drijemanje često služi kao nadoknada za loš noćni san, ali može i poremetiti noćni odmor. Istraživački tim uzeo je u obzir i te faktore. U analizi su prilagodili podatke kako bi isključili utjecaj trajanja noćnog sna, dnevne pospanosti i rizika od apneje. Rezultati su pokazali da je povezanost čestog, nenamjernog i kratkog drijemanja s rizikom od demencije i dalje ostala statistički značajna.

Potencijalni pokazatelj rizika

Iako priroda ove veze još nije u potpunosti razjašnjena, naučnici se nadaju da će daljnja istraživanja pružiti konkretnije odgovore. Ako se povezanost potvrdi, praćenje navika drijemanja moglo bi postati koristan alat u prevenciji demencije.

„Ako budući dokazi potvrde uzročnu vezu, dnevno drijemanje moglo bi postati još jedan promjenjivi faktor rizika u primarnoj prevenciji demencije kod starijih osoba“, navode istraživači.

„Čak i ako veza nije uzročna, navike drijemanja mogu poslužiti kao koristan pokazatelj budućeg rizika od demencije. To bi pomoglo u usmjeravanju preventivnih studija na grupe s visokim rizikom“, zaključuju autori istraživanja.