Tokom praznika poruke o "čudesnim dijetama" i detoks-planovima sve češće se pojavljuju u razgovorima, na društvenim mrežama i u reklamama.

Za mnoge ljude ovo doba godine ne donosi samo slavlje, već i osjećaj krivice, potrebu za kontrolom i napet odnos prema hrani - čak i prije nego što sjednu za prazničnu trpezu.

Ipak, sve veći broj stručnjaka dovodi u pitanje takav pristup i nudi realniju i zdraviju alternativu: prestati da se na hranu gleda kao na kaznu ili test snage volje i početi je posmatrati kao dio brige o sebi.

Nutricionistkinja i preduzetnica Olga Aleandre, autorka knjige "Ljepota toga što si ti" i osnivačica platforme "Obilagom", smatra da problem nije u onome što pojedemo tokom nekoliko dana, što je zanemarljivo u poređenju sa ishranom tokom cijele godine, već u stalnom pritisku da se tijelo i hrana neprekidno kontrolišu.

Aleandre, koja je specijalizovana za poremećaje u ishrani i odnos prema hrani, svoj pristup sažima jasnom porukom: "Ne vjerujemo u dijete ni u restrikcije, već u dugoročnu ishranu koja uključuje i faktore poput odmora, samopouzdanja i odnosa prema fizičkoj aktivnosti".

Kako objašnjava, praznični period često pokreće poznati ciklus: restrikcija kalorija prije Božića, popuštanje tokom praznika i osjećaj krivice ili kažnjavanja nakon toga. Obrazac koji, umjesto da unaprijedi zdravlje, može da pogorša odnos prema hrani i poveća anksioznost.

"Restrikcija uvijek donosi pozitivan osjećaj, lažni osjećaj kontrole", upozorava ona, dodajući da se ta kontrola lako naruši kada dođu veliki praznični dani.

Kako brinuti o sebi bez dijeta i krivice tokom praznika

Ona naglašava da unapređenje odnosa prema hrani ne znači jesti manje ili izbacivati namirnice, već naučiti da slušamo svoje tijelo, poštujemo glad i sitost i smanjimo "mentalnu buku" oko hrane.

Jedan od ključnih principa ovog pristupa jeste prestanak označavanja hrane kao "dobre" ili "loše", podjela koja je posebno izražena u ovo doba godine. Čokolade, slatkiši ili porodični ručkovi ne bi trebalo automatski da budu izvor krivice.

"Nije sve crno-bijelo", kaže ona, dodajući da postoje nutritivno bogatije i manje bogate namirnice, ali uvijek u određenom kontekstu.

Izbjegavajte prethodnu restrikciju kako ne biste "izgubili kontrolu"

Upozorava i na čestu grešku: preskakanje obroka prije božićne večere kako bi se "došlo gladan". Prema njenom iskustvu, to često ima suprotan efekat, više anksioznosti i manje uživanja.

"Ako se ograničavamo, onda se poslije otrgnemo kontroli“, sumira ona.

I ističe jedan praktičan koncept: sitost kao zaštitu.

Kaže da je sitost kao vatreni zid i da kada na obrok dođemo sa nagomilanom glađu, veća je vjerovatnoća da ćemo jesti brzo, uz osjećaj krivice i bez toga da zaista osjetimo šta nam prija.

Normalizujte hranu i izbjegavajte praznične detokse

Još jedna strategija, kaže ona, jeste da se neke slatkiše ili namirnice koje u ovo doba godine izazivaju najveću želju svjesno i planski normalizuju, umjesto da se zabranjuju do dana slavlja. Cilj nije "jesti radi jela", već "skinuti emocionalni teret" sa te hrane kako bi se u njoj moglo uživati bez krivice i osjećaja gubitka kontrole.

Nakon praznika, Aleandre savjetuje da se izbjegavaju post, popularni "detoksi" i ekstremne dijete. Cilj je povratak smirenosti: redovni obroci, odmor, malo organizacije i realne rutine koje se mogu dugoročno održavati.

"Što je sve normalnije, lakše je pronaći ravnotežu", kaže ona.

I podsjeća na suštinu praznika: "Božić je vrijeme za povezivanje i uživanje".

Svođenje tog perioda na brojanje kalorija, upozorava, često uzima danak mentalnom zdravlju. Pored toga, nutricionistkinja podsjeća na važnost traženja stručne pomoći kada je to potrebno.

"Ako je odnos prema hrani ozbiljno narušen, koliko god se trudili da uživate bez krivice, biće teško ako na tome ranije niste radili", zaključila je ona.

U takvim slučajevima, profesionalna podrška „biće ključna“, zaključuje.