Piše: Oleksandr Levčenko

Dana 29.12.2025. godine, ruski ministar vanjskih poslova Lavrov dao je izjavu da je navodno u noći između 28. i 29. decembra 2025. godine 91 dron pokušao da udari na Putinovu rezidenciju. Svi su navodno uništeni, u vezi s čime će se revidirati pregovaračka pozicija Rusije, a ciljevi i vrijeme uzvratnog udara Ruske Federacije su već utvrđeni. Ruski ministar vanjskih poslova je također izjavio da iza napada stoji Ukrajina, bez pružanja ikakvih dokaza za to. Nije uopšte objavljeno ništa o prijetnji bespilotnih letjelica u noći 29. decembra u području Putinove rezidencije u Valdaju.

Lavrov kaže da se Rusija navodno "ne povlači" iz pregovora sa SAD-om, ali će "preispitati svoju pregovaračku poziciju" nakon izmišljenog "napada na Putinovu rezidenciju". Ovo je tipična shema Kremlja: ostati u procesu samo na papiru, a zapravo poremetiti sadržaj pregovora postavljanjem oštrijih zahtjeva, odugovlačenjem vremena i prebacivanjem dijaloga u režim ultimatuma. Na ovaj način Moskva pokušava učiniti pregovore upravljivim za sebe i nepogodnim za postizanje pravog mira. Lavrov tvrdi o "držanom terorizmu" sa strane Ukrajine, ali ne objavljuje bazu dokaza koja bi omogućila nezavisnu provjeru njegovih riječi. Rusija neosnovano tvrdi o napadu 91 bespilotnom letjelicom dugog dometa i odmah ovu izjavu povezuje s revizijom stava u pregovorima, što ukazuje na nedostatak želje Kremlja za pregovorima. Moskva, nazivajući postupke Ukrajine "državnim terorizmom", pokušava promijeniti temu pregovora, umjesto da govori o završetku rata i povlačenju trupa, pokušava nametnuti ideju da Rusiju treba uvjeriti da ne preduzima "kazneni odgovor" prema Ukrajini. To se radi kako bi se legitimizirali budući udari Ruske Federacije i izvršio psihološki pritisak na posrednike. Lavrovljeva izjava izgleda kao priprema informacijskog opravdanja za novu eskalaciju: prvo stvoriti sliku "napada Ukrajine" i "terorizma", a zatim to iskoristiti kao argument zašto je Rusija navodno "prisiljena" uzvratiti udarac. Dakle, Moskva postavlja temelje za napade na zgrade u vladinom kvartu u Kijevu kao simboličan i politički cilj. Lavrovljeve neosnovane optužbe mogu se koristiti kao "legalizacija" ove eskalacije, kao da je Ruska Federacija "odgovorna". Lavrovljeva fraza da su "ciljevi i vrijeme" već određeni pokazuje pravi cilj izjave - postizanje jačanja vlastite pregovaračke pozicije putem ucjene.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da ga je Vladimir Putin obavijestio o navodnom napadu ukrajinskih dronova na jednu od njegovih rezidencija. Prema Trumpovim riječima, on ima negativan stav prema takvim akcijama i nazvao je ovaj korak "lošim". "Ne sviđa mi se. To je loše", rekao je Trump. Priznao je da je "možda" optužba lažna i da takvog napada nije bilo, dodajući: "Ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da se to dogodilo." "Upravo sam čuo za to, ali ne znam ništa o tome. To bi bilo vrlo loše", rekao je Trump novinarima u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi. Američki predsjednik je također nazvao svoj razgovor s Putinom "produktivnim", iako je napomenuo da još uvijek postoje pitanja koja treba riješiti kako bi se zaključio mirovni sporazum u Ukrajini. Trump je obavijestio Putina o nekim rezultatima postignutim sa Zelenskijevim timom. Putin je u razgovoru s Trumpom naglasio da Rusija namjerava blisko i plodonosno sarađivati ​​sa Sjedinjenim Državama kako bi pronašla mir.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski negirao je ruske tvrdnje o napadu dronjvima na Putinovu rezidenciju, nazivajući to još jednom laži. Prema riječima V. Zelenskog, cilj Kremlja je potkopati napredak u mirovnim pregovorima sa Sjedinjenim Državama i opravdati buduće udare na glavni grad Ukrajine. "Jasno je da smo jučer imali sastanak s Trumpom. Za Ruse, ako nemamo skandal s Amerikom, a imamo napredak, ovo je neuspjeh. Oni ne žele završiti rat, a sada svojom izjavom pripremaju teren za udare na glavni grad Ukrajine i državne zgrade", rekao je. Predsjednik Ukrajine pozvao je SAD i Evropu da u skladu s tim odgovore na takve ruske provokacije i podrže sigurnost Kijeva.

Sada pogledajmo detaljnije saopštenje ruske strane. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov javno je optužio Ukrajinu za navodni pokušaj napada na rezidenciju Vladimira Putina u Valdaju koristeći 91 dron, a svi su, prema ruskom Ministarstvu odbrane, oboreni. Istovremeno, podaci koje je objavila sama ruska strana bacaju ozbiljnu sumnju na vjerodostojnost ovih optužbi. Prema ruskom Ministarstvu odbrane, 49 od 91 drona oboreno je iznad Brjanske oblasti, oko 500 kilometara od Valdaja. Još jedan dron je navodno presretnut iznad Smolenske oblasti, koja se nalazi oko 350 kilometara od deklarisanog "cilja". Preostalih 41 bespilotna letjelica, prema ruskoj verziji, oborena je unutar Novgorodske oblasti, koja ima značajnu teritoriju. Čak i u ovom slučaju govorimo o udaljenosti od približno 80-100 kilometara od Putinove predsjedničke rezidencije u Valdaju. U takvim okolnostima postavlja se logično pitanje: kako je ruska strana unaprijed odredila smjer leta ovih dronova i njihov krajnji cilj? Pogotovo što su, sa geografske tačke gledišta, mogli krenuti ne prema Valdaju, već, na primjer, prema Sankt Peterburgu ili Pskovu — gradovima koje ukrajinski dronovi već redovno napadaju. Istovremeno, Rusija napada Kijev dronovima gotovo svaki drugi dan. Oni stalno prelijeću centar Kijeva i rezidenciju predsjednika Ukrajine. Dakle, Rusi su navodno oborili ukrajinske dronove 500, 350 i 100 kilometara od jedne od mnogih Putinovih rezidencija. A ruski dronovi stalno napadaju Kijev i bivaju oboreni doslovno kilometar ili manje od Zelenskog prebivališta. Zamislite razliku između 1 kilometra i 500, 350 i 100 kilometara. Istovremeno, ruska krstareća raketa već je pogodila zgradu ukrajinske vlade.

U oktobru 2022. godine, ruski ministar odbrane Šojgu izjavio je da se ukrajinska strana priprema da upotrijebi „prljavo oružje“ na frontu. Ovo je bila potpuna laž kako bi se odvratila pažnja od brutalnog granatiranja Kijeva ruskim raketama i dronovima. Osim toga, prema izjavama američke strane, tada je imala informacije iz Moskve o mogućnosti da ruska strana upotrijebi taktičku nuklearnu bombu na frontu. U to vrijeme, velika ruska vojna grupa od 20-30 tisuća bila je zapravo okružena na desnoj obali Dnjepra. I ruski Generalštab je jedini izlaz vidio u korištenju taktičkog nuklearnog oružja protiv Ukrajinaca u svrhu zastrašivanja. Tada su američki specijalni izaslanici došli u Kijev i izvršili pritisak na ukrajinsko rukovodstvo da dozvoli velikoj ruskoj vojnoj grupi, koja se uglavnom sastoji od najspremnijih padobranskih jedinica, da nesmetano prođe kroz preživjele mostove preko Dnjepra na lijevu obalu bez granatiranja. To je ono što je ukrajinska strana bila prisiljena učiniti. Ali ruska taktika zastrašivanja i drskog optuživanja Ukrajinaca da namjeravaju upotrijebiti neku vrstu „prljave bombe“, dok se pripremaju za upotrebu taktičkog nuklearnog oružja, bila je jednostavno cinična i nehumana.

Upravo Kremlj sada pokušava zamijeniti proces pregovora „diplomatijom straha“, čija je suština da „vi prihvatate ruske uslove, ili ćemo mi udariti, što sami objavljujemo“. Godinama Moskva koristi pregovaračke puteve kao mehanizam za dobivanje na vremenu: „razgovaramo“ - ali istovremeno nastavlja napade i povećava uloge. Čak i u decembru ove godine, na pozadini intenzivnih kontakata i razgovora o mirovnim formatima, Rusija je tri puta izvela velike zračne napade na Ukrajinu. Kremlj ne „ide na mir“, već zapravo „trguje“ ratom. Lavrovljeva fraza o nespremnosti da se povuče iz pregovora zvuči kao „odgovornost“, ali u stvari je to način da se zadrži kanal utjecaja na SAD i nastavi zahtijevati ustupke, prikrivajući to „novim okolnostima“. Ruska diplomatija je već javno govorila o „sporom napretku“ u kontaktima sa SAD-om, a u takvim trenucima Kremlj je posebno zainteresiran da uspori tempo pregovora i pretvore diskusiju u ucjenu.

I konačno, broj dronova koje je najavio Sergej Lavrov, a koji su navodno učestvovali u napadu, znatno premašuje ukupan broj koji je te noći zabilježila ruska protivvazdušna odbrana širom cjele Rusije. Osim toga, Rusi su sami razotkrili laž Kremlja o napadu dronom na rezidenciju Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti. Informacije o napadu su negirali lokalni stanovnici, koji su napomenuli da se u gradu nije čuo rad sistema protivvazdušne odbrane.