Kineski predsjednik Xi Jinping iskoristio je svoj novogodišnji govor kako bi poslao snažnu poruku o Tajvanu, obećavši ponovno ujedinjenje koje je nazvao "nezaustavljivim trendom vremena". Njegova izjava dolazi samo dan nakon završetka intenzivnih kineskih vojnih vježbi oko otoka, piše The Guardian.

Obraćajući se naciji iz Pekinga, Xi je naglasio: "Ponovno ujedinjenje naše domovine, trend vremena, nezaustavljivo je." Kina, koja samoupravni otok Tajvan smatra svojim teritorijem, dugo najavljuje namjeru aneksije, ne isključujući ni upotrebu sile. Zabrinutost američkih obavještajnih službi raste zbog sve većih sposobnosti kineskih oružanih snaga za izvođenje takvog napada ako Xi to procijeni potrebnim.

Vojne vježbe kao uvertira

Xijevom govoru prethodile su vojne vježbe "Misija pravde 2025" u ponedjeljak i utorak, tokom kojih je kineska vojska simulirala blokadu glavnih tajvanskih luka. U vježbama, koje su se odvijale bliže Tajvanu nego ikad prije, sudjelovale su mornarica, zračne snage, raketne snage i obalna straža, a uključivale su najmanje 89 borbenih zrakoplova, što je najveći broj u više od godinu dana.

Iako su analitičari očekivali vježbe prije kraja godine, kineski komentatori povezali su ih s nedavnim odobrenjem američke vlade za rekordnu prodaju oružja Tajvanu u vrijednosti od 11 milijardi dolara.  Unatoč napetostima, Xi je u svom govoru pokušao prikazati Kinu kao otvorenu zemlju, rekavši da je "prigrlila svijet otvorenih ruku".

Poruka svijetu

Podsjetio je na nekoliko velikih međunarodnih konferencija kojima je Peking bio domaćin ove godine, uključujući Šangajski samit za suradnju u kolovozu, koji je u Tianjinu okupio svjetske čelnike poput ruskog predsjednika Vladimira Putina, indijskog premijera Narendre Modija i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana.

Prijenos govora na kineskim državnim medijima bio je isprepleten snimkama najveće vojne parade u povijesti zemlje, održane u rujnu povodom 80. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata. Na paradi, viđenoj kao demonstracija vojne moći, Xi je stajao uz Putina i sjevernokorejskog vođu Kim Jong-una, što je geopolitičko svrstavanje koje su neki analitičari nazvali "osovinom prevrata".

Ključni dio Xijeve vizije novog svjetskog poretka jest aneksija Tajvana i osiguravanje podrške drugih zemalja za politiku "Jedne Kine", koju vodi Komunistička partija u Pekingu - nešto što većina stanovnika Tajvana odbacuje. U govoru je istaknuo i "Dan povratka Tajvana", spomendan uveden 2025. godine u Kini kako bi se obilježila godišnjica kraja japanske vladavine na otoku 1945. godine.

Povijesne paralele

Zanimljivo je da je i Tajvan ove godine donio zakon kojim se isti datum, 25. listopada, priznaje kao državni praznik. Nasljeđe Drugog svjetskog rata bilo je važna tema u političkoj retorici obiju strana ove godine. 

Dok Kina naglašava svoju ulogu u porazu Japana, tajvanski predsjednik Lai Ching-te povukao je paralelu između današnjeg Tajvana i europskih demokracija suočenih s prijetnjom nacističke Njemačke 1930-ih. Xi se također pohvalio napretkom Kine u visokotehnološkom razvoju, spomenuvši robote za kickboxing i misiju istraživanja kometa Tianwen-2, lansiranu u svibnju.

Nije zaboravio ni globalni uspjeh kineskog kulturnog izvoza, poput videoigre "Black Myth: Wukong" i animiranog filma "Ne Zha 2". Ranije tijekom dana, obraćajući se visokim dužnosnicima Komunističke partije, Xi je izjavio da je Kina na putu da ostvari ciljani rast BDP-a od 5%.