Ne stišavaju se reakcije na društvenim mrežama, nakon istupa Staše Košarca, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Staša Košarac je, baš poput stranačkog šefa Milorada Dodika, pozvao na obilježavanje neustavnog 9. januara, nakon čega su uslijedile burne reakcije.

„SB“ donosi samo one komentare koji nemaju uvredljiv sadržaj.

-Naše jedinstvo i patriotizam su simboli naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. To je zavjet i za današnje i za buduće generacije. Živjeće ognjište! Živjeće Republika Srpska, poručio je Košarac na društvenim mrežama.

ZATVORSKA KAZNA ZA KRŠITELJE ODLUKA USTAVNOG SUDA BiH

Ustavni sud BiH je više puta presudio da je 9. januar neustavan.

Prema Dejtonskom sporazumu i tzv. Bonskim ovlastima, visoki predstavnik ima mandat:

-štititi ustavni poredak BiH,

-osigurati provođenje odluka Ustavnog suda.

Iz te perspektive, postoji pravni osnov da Schmidt reagira, barem u smislu upozorenja, javne osude ili zahtjeva za poštivanje odluka suda.

Dosadašnja praksa pokazuje da OHR često vaga između pravne dosljednosti i političke stabilnosti.

Schmidt ne mora nužno posegnuti za najtežim mjerama. Reakcija može biti:

-javna izjava kojom se podsjeća da je 9. januar neustavan,

-poziv institucijama RS-a da poštuju odluke Ustavnog suda,

-upozorenje na moguće posljedice u slučaju institucionalnog kršenja ustava.

Na koncu, nema sumnje da postoji osnov i mandat da Schmidt reagira, jer se radi o otvorenom ignoriranju odluka Ustavnog suda BiH.

Hoće li i kako reagirati ovisi od njegove procjene, je li prioritet očuvanje pravnog poretka!?

USTAVNI SUD BiH JASAN

Prema Krivičnom zakonu BiH (član 239 – Neizvršenje odluka Ustavnog suda BiH):

Službena ili odgovorna osoba u institucijama BiH, entiteta, kantona ili općina koja:

-odbije izvršiti,

-spriječi izvršenje,

-ili na drugi način ne poštuje odluku Ustavnog suda BiH
čini krivično djelo.

Predviđene kazne za to djelo propisana je kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.

Ako je djelo učinjeno:

-svjesno i namjerno,

-u okviru obavljanja javne funkcije,

sudovi u praksi to tretiraju kao teži oblik krivične odgovornosti, što utječe na visinu kazne.

Dodatne posljedice

Osim zatvorske kazne, sud može izreći i:

-zabranu obavljanja javne funkcije,

-prestanak mandata,

-političku i profesionalnu diskvalifikaciju.

Valja dodati i kako Tužilaštvo BiH rijetko pokreće postupke, iako se kršenje odluka Ustavnog suda često događa javno i kontinuirano.

(SB)