Udruženja žrtava genocida i majki Srebrenice i Žepe i ove godine zatražila su da se 9. januar proglasi danom žalosti u Bosni i Hercegovini, upozoravajući na kontinuirane provokacije iz entiteta RS. Prijedlog je upućen svim nivoima vlasti, znatno ranije nego prethodnih godina, a podrška za njegovo razmatranje već je stigla iz dijela federalnih institucija. Poručuju da bi takva odluka predstavljala institucionalni odgovor na neustavnost i negiranje sudski utvrđenih činjenica, prenosi Hayat televizija.

Udruženje "Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe" i Udruženje žrtava i svjedoka genocida uputili su i ove godine inicijativu svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini da se 9. januar proglasi danom žalosti, u okviru njihovih nadležnosti. Ovo je treća godina zaredom da ova udruženja dostavljaju isti prijedlog, navodeći kao razlog nastavak političkih i simboličkih provokacija iz entiteta RS.

Za razliku od ranijih godina, inicijativa je ovaj put poslana ranije, 10. decembra, i upućena je vlastima na svim nivoima, uključujući i kantonalne institucije. Kako sada stvari stoje, najrealnije je da odluka bude donesena na području Federacije BiH.

Presude i historijske činjenice

Uz prijedlog je dostavljen i obrazloženi tekst u kojem se podsjeća na presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Tim presudama su, kako navode udruženja, utvrđena dva udružena zločinačka poduhvata s ciljem stvaranja etnički čistih teritorija i uništenja međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, kao i genocid počinjen u Srebrenici.

Udruženja ističu da su svi građani BiH 9. januara 1992. godine, bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost, postali žrtve politike koja je tada započela, te da taj datum simbolizira najmračnija sjećanja svih žrtava rata. Dodaju da je naslijeđe tih događaja potvrđeno kroz djelovanje sudova i institucija Ujedinjenih nacija i Evropske unije, uključujući i formiranje MKSJ-a zbog ugrožavanja međunarodnog mira.

U obrazloženju se navodi i da Rezolucija UN-a o Srebrenici predstavlja jedan od najvažnijih i najsnažnijih primjera djelovanja međunarodne zajednice, kojom se jasno naglašava obim i odgovornost za zločine počinjene u BiH.

Podrška i odluka na potezu Vlade FBiH

Iz udruženja podsjećaju da vlasti entiteta RS kontinuirano ignorišu odluke Ustavnog suda BiH, koji je u tri navrata, 2015, 2016. i 2019. godine, utvrdio da je 9. januar neustavan datum. Ove činjenice su, kako navode, proslijeđene Vladi Federacije BiH, koja ih je uputila nadležnim ministarstvima.

"Shodno prijedlogu Udruženja žrtava i svjedoka genocida i Udruženja 'Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe' za proglašenje 9. januara danom žalosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, obavještavamo vas da je Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata saglasno s navedenim prijedlogom", navedeno je u odgovoru Ministarstva.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović poručio je da bi eventualno prihvatanje prijedloga predstavljalo jasan i hrabar odgovor na dugogodišnje provokacije.

"To bi značilo da konačno mi u Bosni i Hercegovini preuzimamo odgovornost i pokazujemo da smo spremni dati odgovor, da imamo hrabrost i smjelost da napravimo korak naprijed. Ostaje da se vidi da li je Vlada Federacije u ovom trenutku spremna na to", rekao je Tahirović.

Udruženja podsjećaju i na stav Venecijanske komisije iz oktobra 2013. godine, prema kojem je obilježavanje 9. januara kao dana RS-a diskriminatorno, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i međusobnog razumijevanja.