Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, ima pripremljen plan za bijeg iz zemlje u slučaju da se masovni protesti otmu kontroli, a njegove sigurnosne snage mu otkažu poslušnost. Prema obavještajnom izvještaju u koje je imao uvid britanski The Times, ruta za bijeg iz Teherana već je isplanirana za 86-godišnjeg vođu i njegov najuži krug suradnika ako se suoči s prijetnjom svrgavanja.

Plan bijega po uzoru na Asada

Hamenei planira napustiti Teheran s najužim krugom od dvadesetak pomoćnika i članova obitelji, i to u trenutku kada procijeni da vojska i sigurnosne snage gube kontrolu, dezertiraju ili odbijaju izvršavati naredbe o gušenju nemira.

"'Plan B' je za Hameneija i njegov vrlo bliski krug suradnika i obitelji, uključujući njegovog sina i nominiranog nasljednika, Mojtabu", izjavio je obavještajni izvor za The Times.

Kao najvjerovatnije odredište spominje se Moskva. Beni Sabti, koji je desetljećima služio u izraelskoj obavještajnoj službi nakon što je pobjegao iz Irana osam godina nakon Islamske revolucije, tvrdi da bi Hamenei pobjegao u Moskvu jer "za njega nema drugog mjesta". Dodao je kako se Hamenei "divi Putinu, dok je iranska kultura sličnija ruskoj kulturi".

Ovaj plan navodno je osmišljen po uzoru na bijeg njegovog saveznika, svrgnutog sirijskog vođe Bašara al-Asada, koji je u decembru 2024. godine zrakoplovom pobjegao iz Damaska u Moskvu netom prije nego što su oporbene snage ušle u glavni grad.

Ogromno bogatstvo kao jamstvo bijega

"Isplanirali su rutu za bijeg iz Teherana ako osjete potrebu za bijegom", što uključuje "prikupljanje imovine, nekretnina u inozemstvu i gotovine kako bi olakšali svoj siguran prolaz", rekao je izvor.

Poznato je da Hamenei kontrolira ogromnu mrežu imovine, dijelom kroz jednu od najmoćnijih organizacija u Iranu, Setad, sustav poludržavnih fondacija poznatih po financijskoj netransparentnosti. Prema istrazi Reutersa iz 2013. godine, ukupna vrijednost te imovine, koja uključuje nekretnine i tvrtke, procjenjuje se na čak 95 milijardi dolara. Sva imovina je u vlasništvu i pod izravnom kontrolom Hameneija.

Mnogi od njegovih najbližih suradnika, poput tajnika iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Alija Laridžanija, koji je svojedobno upozorio američkog predsjednika Donalda Trumpa da se ne miješa u unutarnje poslove Teherana, već imaju članove obitelji koji žive u inozemstvu, uključujući SAD, Kanadu i Dubai.

Nemiri i poljuljana moć

Val prosvjeda potaknut teškom ekonomskom situacijom proširio se proteklog tjedna gradovima diljem Irana, uključujući i sveti grad Kom. Prosvjednici optužuju snage sigurnosti, koje čine Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC), milicija Basij, policija i vojska, za korištenje brutalne sile, uključujući bojevu municiju, suzavac i vodene topove.

Sve te snage pod izravnim su zapovjedništvom Hameneija, koji je vrhovni izvor moći u Islamskoj Republici i nadređen je vojsci, sudstvu i medijima. Plan bijega aktivirao bi se upravo ako Hamenei procijeni da mu te snage otkazuju poslušnost.

"Paranoični" vođa opsjednut preživljavanjem

Prema psihološkom profilu koji je izradila jedna zapadna obavještajna agencija, Hamenei je "slabiji, i mentalno i fizički" od prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata s Izraelom. Od tada se rijetko pojavljuje u javnosti, a nije se oglasio ni tokom posljednjih dana protesta. Tokom rata, Hamenei se skrivao u bunkeru, što je dodatno potaknulo njegovu "opsesiju preživljavanjem".

Procjena ga opisuje kao "paranoičnog" vođu, što je osobina koja je oblikovala i njegov plan za napuštanje Irana. "S jedne strane, vrlo je ideološki motiviran, ali s druge je pragmatičan u onome što vidi: vidi taktički kompromis za dugoročni veći cilj. On je dugoročni mislilac", stoji u procjeni.

Hamenei je preživio pokušaj atentata 1981. godine, u kojem je izgubio kontrolu nad desnom rukom. Taj događaj, navodi se u procjeni, učvrstio je njegovo uvjerenje o "božanskoj misiji" da vodi Iran u borbi protiv Izraela i Zapada te da pod svaku cijenu očuva režim.

Narod protiv "osovine otpora"

Ajatolah sebe vidi kao vođu šijitskih muslimana diljem svijeta, čime opravdava golema ulaganja u takozvanu "osovinu otpora": Hezbolah u Libanonu, Hamas u Gazi te šijitske pokrete i milicije u Iraku, Siriji i Jemenu.

Međutim, slom tih frontova u ratu s Izraelom potaknuo je Irance da preispitaju ulaganje u vanjske saveznike umjesto u vlastiti narod, koji se bori s rekordnom inflacijom i sve lošijim životnim uvjetima. Jedan od slogana koji se čuje na iranskim ulicama glasi: "Ne Gazi, ne Libanonu, svoj bih život dao samo za Iran."