Slovenija je izdala 10-godišnju obveznicu vrijednu 1,75 milijardi eura. Bila je prva zemlja u 2026. koja je ušla na tržišta kapitala i tako početkom godine izdala obveznice za finansiranje potreba ovogodišnjeg državnog budžeta.

Emisiju su aranžirali Barclays, DZ Bank, HSBC, J. P. Morgan, OTP banka i Raiffeisen Bank International. Slovenija im je 2. januara dala mandat za izdavanje 10-godišnje referentne obveznice, koja dospijeva 12. marta 2036. 

Transakcija je zatvorena s konačnom veličinom emisije od 1,75 milijardi eura. Knjiga naloga na zatvaranju premašila je 10 milijardi eura, uključujući 912 miliona eura potražnje aranžera emisije.

Cijena transakcije utvrđena je s kuponom od 3,275 posto, rasponom do dospijeća MS+37 baznih bodova, prinosom do dospijeća od 3,312 posto i cijenom do dospijeća od 99,675 posto.

-Vrlo uspješna emisija obveznica ogleda se i u opsežnoj potražnji investitora i u postignutom niskom rasponu cijena, napisalo je ministarstvo.

Što se tiče geografske distribucije investitora, 27 posto dolazi iz Njemačke, Austrije i Švicarske, 25 posto iz  Velike Britanije, 15 posto iz Francuske i Beneluksa, 11 posto iz Južne Evrope, osam posto iz nordijskih zemalja, sedam posto iz Slovenije, pet posto iz Srednje i Istočne Europe te dva posto iz ostalih zemalja.

Po institucionalnom obliku, banke čine 43%, upravitelji fondova 28%, središnje banke ili službene institucije 13%, osiguravajuća društva ili mirovinski fondovi 10%, a upravitelji rizičnog kapitala 6%.

Na temelju programa finansiranja, država se ove godine može zadužiti do 5,251 milijardi eura za pokrivanje budžetskih potreba. Primarni instrument za finansiranje većine tih potreba je izdavanje državnih obveznica, dopunjeno izdavanjem trezorskih zapisa i, ako je potrebno, drugih instrumenata navedenih u programu finansiranja. Izbor vrste instrumenta i iznos zaduživanja po pojedinom instrumentu ovisit će o tržišnim uvjetima u trenutku izdavanja.

Ministarstvo finansija procjenjuje da će javni dug na kraju 2025. iznositi 66,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je na kraju 2024. iznosio 66,6 posto BDP-a. Za ovu godinu planirano je daljnje smanjenje javnog duga kao postotka BDP-a, u skladu s fiskalnim pravilima na razini EU. Ona, između ostalog, zahtijevaju da zemlje s javnim dugom između 60 i 90 posto BDP-a smanje ga u prosjeku za najmanje 0,5 postotnih bodova BDP-a godišnje tokom razdoblja fiskalne prilagodbe, što se dužno uzima u obzir prilikom zaduživanja, dodali su.