Na globalnu društveno-političku scenu spektakularno je stupila Generacija Z (Gen Z) i uzdrmala autoritarne sisteme od Azije do Evrope. Talas protesta koji je kulminirao 2025. godine zahvatio je više od 20 zemalja, a mladi su – od Nepala do Srbije – poslali istu poruku: ne traže rušenje institucija, nego njihovo vraćanje životu. Kako za Vreme pišu analitičari i sagovornici, riječ je o prvoj generaciji mladih o kojoj čak i “najdžangrizaviji” stariji govore s – poštovanjem.

“Proširena realnost”: kako Gen Z organizira pobunu

Požar pobune koji su raspirili pripadnici Gen Z buknuo je 2025. i najjače zahvatio Aziju, gdje su analitičari skovali izraz “azijsko proljeće”. Protesti su se, osim u Bangladešu, Šri Lanki, Mongoliji, Tajlandu, Indoneziji i Filipinima, proširili i na Meksiko, Peru, Paragvaj, Maroko, Keniju, Mozambik i Madagaskar, a “jezičci plamena” dotakli su i evropske zemlje – uključujući i Srbiju.

U Nepalu, gdje je bilo najkrvavije, sve je eskaliralo nakon pokušaja zabrane društvenih mreža: poginule su desetine ljudi, zapaljene su zgrade parlamenta i vlade, a vlast je 9. septembra podnijela ostavku.

Profesor Fakulteta političkih nauka Bojan Vranić kaže za Vreme da bi riječ godine s pravom mogla biti – “Gen Z”.
"Studenti jesu bili predvodnici, ali kao i kod svake političke elite, obrazovaniji prvi povuku. Ovo što smo vidjeli, ne samo u Srbiji nego i u Nepalu, Bangladešu, Maroku, jeste pobuna jedne generacije", ističe Vranić.

Sociolog Dalibor Petrović objašnjava da stariji često ne razumiju način na koji mladi koriste tehnologiju.
"Mi mislimo da oni bježe u virtuelni svijet, a ne vidimo da su oni prva generacija koja živi ‘proširenu realnost’ – online i stvarni svijet su spojeni. Kada se emocija pojavi na mrežama, ona postaje zajednički osjećaj cijele generacije", kaže Petrović.

Student Fakulteta političkih nauka Mateja Mladenović dodaje da mladi preko TikToka i društvenih mreža prate šta se dešava širom svijeta.
"Snimci sloma jednog korumpiranog režima poput onog u Nepalu su inspirativni. Kod nas nisu dočekani zbog nasilja, nego zbog solidarnosti. Njihova borba je ono što i mi vodimo već godinu dana", kaže Mladenović.

Zahvaljujući internetu, mladi su mogli u satima mobilizirati desetine hiljada ljudi, brzo razotkrivati dezinformacije i razmjenjivati iskustva. Vranić taj proces naziva “sekundarnom socijalizacijom” ili međuvršnjačkim učenjem.

Zašto se baš ova generacija pobunila

Teško je izdvojiti jedan događaj koji je oblikovao Gen Z, ali u Srbiji mnogi sagovornici kao prelomni trenutak navode 1. novembar 2024., kada je u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu poginulo 16 ljudi. Tada je, kažu studenti, postalo jasno da korupcija nije apstraktna riječ, nego direktna prijetnja životu.

Istraživanje Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS) pokazalo je da 81,3 posto mladih danas korupciju vidi kao najveći problem, dok je godinu ranije taj postotak bio znatno manji. Porasla je i percepcija problema nedostatka demokratije, pravde, zdravstva i sigurnosti, dok je obrazovanje palo na listi prioriteta – dijelom i zato što su univerziteti postali stub pokreta.

Profesor Vranić smatra da odgovor na pitanje “zašto baš Gen Z” leži u smjeni generacijskih vrijednosti.
"Izlazimo iz svijeta u kojem su dominirale materijalne i sigurnosne vrijednosti, a ulazimo u prostor postmaterijalnih vrijednosti – identiteta, sloboda, prava", kaže Vranić.

Petrović dodaje da je ovo prva generacija kojoj autoritet nije svetinja.
"Oni nemaju problem da preispitaju ulogu bilo kojeg autoriteta – roditelja, nastavnika ili nenadležne institucije na vrhu države", kaže on.

Mladenović ističe da su starije generacije obilježene ratovima, krizama i autoritarnim vođama, te da su često ostale zarobljene u konformizmu.
"Naša generacija želi zdravu osnovu – institucije i vladavinu prava. Bez toga nema ozbiljne politike", poručuje.

Sagovornici naglašavaju da među mladima postoje ideološke razlike, ali da ne dozvoljavaju da ih one razbiju dokle god se slažu oko osnovnih vrijednosti: jakih institucija, ustava i pravne države.

Kako god, jedno je sigurno: Generaciju Z neće razumjeti niko ko ne vidi da mladi ne traže paljenje institucija, nego njihovo vaskrsenje; da zabrana društvenih mreža nije “odbrana vrijednosti”, nego napad na identitet i slobodu govora; i da nije presudno ko je na vlasti – dokle god je vlast pod kontrolom ustava i zakona.

A poruka koju Gen Z mjesecima šalje svijetu nije nimalo ugodna: sistem ne funkcioniše – i vrijeme je da se mijenja.