Vlasti Venezuele rasporedile su naoružane paravojne grupe poznate kao „colectivos“ na ulice Caracasa, gdje patroliraju, zaustavljaju i pretresaju automobile te provjeravaju mobilne telefone građana. 

Ove mjere uslijedile su nakon američkog napada na Caracas i hapšenja predsjednika Nicolása Madura, a cilj im je gušenje otpora i demonstracija kontrole nad situacijom, prenosi The Guardian.

Tokom utorka, pripadnici „colectivosa“ na motociklima, naoružani jurišnim puškama, kružili su glavnim gradom u otvorenoj demonstraciji sile. Patrole su nasumično zaustavljale vozila i od građana tražile da otključaju telefone kako bi provjerili poruke, kontakte i aktivnosti na društvenim mrežama. Time je, kako navode stanovnici, vlast željela pokazati da režim i dalje drži konce u rukama, uprkos dramatičnim događajima proteklih dana.

Stanovnica zapadnog dijela Caracasa, Mirelvis Escalona (40), izjavila je da je svako za koga se posumnja da podržava američki napad mogao biti priveden. „Postoji strah. Ovo su naoružani civili. Nikad ne znate šta se može dogoditi, mogu napasti ljude“, rekla je ona.

Iako se u dijelovima grada vratio privid normalnosti – prodavnice i pekare rade, a ljudi odlaze na posao – atmosfera je i dalje napeta. Dodatnu uznemirenost izazvala je pucnjava u ponedjeljak navečer, kada su sigurnosne snage otvorile vatru na neovlaštene dronove, navodno strahujući od nove američke operacije. Zamjenik ministra informiranja Simon Arrechider pokušao je umiriti javnost tvrdeći da „nije bilo sukoba“ i da je zemlja „potpuno mirna“.

Privremena predsjednica Delcy Rodríguez, koja je položila zakletvu u ponedjeljak, nastoji projicirati stabilnost, ali nervoza vlasti je sve očitija. U televizijskom obraćanju u utorak poručila je da „nijedan vanjski akter ne vlada Venezuelom“, direktno odbacujući tvrdnje Donalda Trumpa da SAD ima kontrolu nad zemljom. Oštriji ton uslijedio je nakon ranije pomirljivih poruka, kada je pozvala Washington na saradnju.

Vlada je u međuvremenu donijela vanrednu uredbu kojom se zabranjuje svako javno slavlje Madurovog svrgavanja, a policiji je naređeno da traži i privodi sve koji „promovišu ili podržavaju oružani napad Sjedinjenih Američkih Država“. Ministar unutrašnjih poslova Diosdado Cabello dodatno je pojačao poruku lojalnosti objavivši fotografiju s naoružanim policajcima uz poruku: „Uvijek lojalni, nikad izdajnici“.

Građani, međutim, opisuju svakodnevni život kao hod po ivici. Ljekarka Jeaneth Fuentes (53) kaže da odlazak na posao doživljava kao rizik zbog prisustva naoružanih grupa, i uniformisanih i onih u civilu. „To je zastrašujuće. Ne mogu planirati, živim iz minute u minutu“, kazala je, dodajući da kuću napušta isključivo zbog posla i nikada nakon 18 sati. Ipak, izrazila je nadu da bi aktuelni nemiri mogli označiti početak kraja čavizma, političkog pokreta koji je Hugo Chávez doveo na vlast 1999. godine.

S druge strane, pristalice vlasti osuđuju hapšenje Madura i tvrde da će braniti suverenitet zemlje. „U venezuelskom narodu postoji borbeni duh. Mi smo oslobodioci Amerike i ništa nas ne može zastrašiti“, rekao je Willmer Flores, zaposlenik Ministarstva finansija.

Uz poniženje zbog Madurovog pojavljivanja pred sudom u New Yorku pod optužbama za trgovinu drogom, vlasti u Caracasu suočene su i s prijetnjom novih američkih napada, ekonomskim kolapsom i mogućim unutrašnjim podjelama. Spekuliše se o raskolu unutar režima oko odnosa prema Washingtonu, posebno jer pojedini ministri, uključujući Cabella, imaju otvorene optužnice u SAD-u.

Dodatni pritisak dolazi i iz opozicije. María Corina Machado, opoziciona liderka koja je prošle godine mobilizirala milione birača, najavila je povratak u zemlju nakon što je u Oslu preuzela Nobelovu nagradu za mir. Ipak, Trump je javno umanjio njen značaj, tvrdeći da nema stvarnu podršku u Venezueli, te je poslao signale da bi podržao nastavak čavističke vlasti pod Rodríguez, pod uslovom ispunjavanja američkih zahtjeva, uključujući povlašten pristup američkim naftnim kompanijama.