Ovo se dogodilo nakon što je Amerika 3. januara u Karakasu uhapsila venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, tereteći ga za narkoterorizam. Preciznije, Senat je usvojio mjeru poznatu kao Rezolucija o ratnim ovlaštenjima (War Powers Resolution), a da bi se usvojila u Senatu bila je potrebna jednostavna većina. Za napomenuti je da Trumpovi republikanci imaju senatsku većinu.

Riječ je o mjeri koja podrazumijeva da predsjednik mora tražiti odobrenje Kongresa SAD-a ako ponovo želi vojno djelovati u Venecueli. Donijeta je na prijedlog demokratskog senatora Tima Akinea i republikanskog senatora Randa Paula.

Spomenuta mjera ide na razmatranje u Predstavnički dom, gdje Republikanska stranka ima tanku većinu.

"Nemojte se zavaravati, bombardovanje glavnog grada druge države i svrgavanje njenog vođe je jednostavno i jasno čin rata. Nijedna ustavna odredba ne daje toliku moć predsjedniku", izjavio je Paul.

Američkim ustavom je propisano da Kongres ima ovlaštenje da proglasi rat. Trump i njegovi saveznici u Kongresu uvjeravaju da se nije morao konsultovati s Kongresom oko napada u kojem je Maduro uhapšen. Smatraju da je na djelu bilo provođenje zakona, prenosi CNBC.