Vesna Škare Ožbolt, pravnica i bivša ministrica pravosuđa, upozorava da se međunarodni pravni poredak, kakav je uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, ozbiljno ljulja i da svijet sve više klizi prema logici sile umjesto prava. U razgovoru za emisiju Briefing kaže da su Ujedinjeni narodi oslabljeni, a da se velike sile sve otvorenije ponašaju kao da pravila više ne važe za sve jednako, prenosi Jutarnji.hr.

“Međunarodno pravo počiva na Povelji UN-a, na pravilima igre uspostavljenima nakon Drugog svjetskog rata i to je tako bilo sve do sada. Čini mi se da je pravni poredak ozbiljno napukao i da se počinje urušavati. Nepovredivost granica i pravo naroda na samoopredjeljenje pravne su norme koje svaka država mora poštovati ako želi biti članica UN-a”, kaže Škare Ožbolt.

Dodaje da se glas UN-a danas jedva čuje. “U posljednje vrijeme ne čuje se glas UN-a. Čulo se ponešto oko Izraela i Palestine, a sada je oko Venezuele opće zatišje. Maduro je prototip latinoameričkog diktatora. Drži narod u bijedi iako zemlja pliva u nafti. Za njim niko ne plače. Ali je krenula bitka za izvore energije”, naglašava ona.

Podsjeća i da je Međunarodni krivični sud razmatrao slučaj Venezuele, ali da optužnica nikada nije podignuta. “SAD ga je, po mom mišljenju, oteo i uhapsio, srušivši imunitet i legitimitet funkcije predsjednika države, kojeg se ne može tek tako odvesti na sud u drugu državu”, kaže ona.

Svijet se vraća logici sile

Prema njenim riječima, ono što se danas dešava podsjeća na vrijeme prije Drugog svjetskog rata. “Trump je poslao poruku da je to američko dvorište i da ni Kina, ni Rusija ni bilo ko treći tu nema šta tražiti. Međunarodni poredak danas sve više liči onome kada je sila imala veću važnost od prava. UN sve više ostaje bez zuba i sve je bliži sudbini Lige naroda. To je zastrašujuće. Ova 2026. nas je sve istuširala hladnom vodom. To je povratak na kolonijalnu priču, ali drugim sredstvima”, upozorava Škare Ožbolt.

Ističe da, za razliku od Rusije u Ukrajini, SAD u Venezueli ne osvaja teritoriju, ali je logika ista – uzima se ono što je strateški važno, prije svega energenti.

“Nisam sigurna da Trump i Putin nisu razgovarali o Venezueli i Grenlandu. Ovo pokazuje da su se formirala tri dvorišta – američko, kinesko i rusko. Američko je zapadna hemisfera, rusko su zemlje bivšeg SSSR-a, a vidjet ćemo šta će biti kinesko. Evropa nema svoje dvorište, nema kolonijalnih pretenzija”, kaže ona.

Dodaje da su se dolaskom Trumpove administracije odnosi unutar NATO-a bitno promijenili i da su sada sve više zasnovani na finansijama. “Trump je u prvim minutama svoje vlasti rekao da članstvo u NATO-u košta pet posto BDP-a. Evropa reaguje prekasno. EU se još drži normi međunarodnog prava, ali nije radila na svojoj snazi, preoštro je prekinula dotok jeftine energije iz Rusije i u vojnom, a sada i u energetskom smislu oslonila se na SAD, od kojeg zavisi i informatički. Gdje je tu prostor za samostalnost Evrope?”, pita se ona.

Grenland, energenti i dvostruki aršini

Posebno naglašava strateški značaj Grenlanda. “Grenland je vrh svijeta i ko ga kontroliše, ima sve pod svojom kontrolom – naoružanje, puteve, sve… SAD tamo ima svoju vojnu bazu i sporazum o korištenju resursa. Šta onda hoće? Mislim da će se SAD-u mnogo toga progledati kroz prste i da će doći do ruba, ali da se ipak voda neće preliti, jer bi to bilo jako loše”, kaže Škare Ožbolt.

Osvrće se i na dvostruke standarde u međunarodnoj politici. “Šta bi se desilo da je Hrvatska rekla da će kupiti Neum? Hrvatska bi dobila takve sankcije da se ne bi oporavila do danas. Ono što je velikima dopušteno, malima nije. A Danska je mala. Koliko je ona bitna? To su primjeri kada veliki nešto traže, a mali se bune”, upozorava ona.

Dodaje da je pitanje može li se EU uopće ozbiljnije suprotstaviti SAD-u, od kojeg zavisi energetski, vojno i informatički. “Nijemci najbolje znaju kako je kada se naglo ostane bez jeftine energije. Doživjeli su veliki privredni pad”, podsjeća.

Na kraju, Škare Ožbolt kaže da nije sklona teorijama zavjere, ali da nije ni optimista. “Ovo su šah-mat situacije. Trump je izašao iz više desetina međunarodnih organizacija vezanih za UN. Mislim da je njegova politika ipak limitirana – on nije osvajač svijeta, nego traži izvore energije, jača privredu SAD-a i ponaša se kao klasični kapitalist koji gleda interes svoje države”, zaključuje ona.

Govoreći o Ukrajini, dodaje da se Trump tu ponaša realpolitički jer, kako kaže, “Ukrajini je pružena ogromna pomoć, ali ona nije uspjela vratiti okupirane teritorije i sada treba tražiti put ka miru”.