Amerika je decenijama, sve do prošle godine, bila pokretač ukidanja trgovinskih barijera. Prosječna carinska stopa za ono što se uvozi u ovu zemlju je porasla s 2,3 na 14 posto. Ona je posljednji put toliko iznosila 1939. godine. Ovo je za posljedicu imalo i smanjenje vrijednosti dolara.

Naime, Greenback, kako se ova valuta naziva zbog svoje boje, izgubio je na vrijednosti u odnosu na svih 15 globalno značajnih valuta, a najviše u odnosu na švedsku krunu (-20 posto), meksički peso (-16 posto) i franak (-14 posto). Taj gubitak je neznatan samo u odnosu na japanski jen. Dolar se ne uspijeva oporaviti od aprila 2025., kada su znatno porasle američke carinske stope.

Za Thomasa Stuckija, glavnog investicijskog direktora Kantonalne banke St. Gallen, smanjenje vrijednosti dolara je jedan od najznačajnijih finansijskih događaja prošle godine. Gledajući prema trgovinskim ponderima, ova valuta je izgubila sedam posto vrijednosti.

Karsten Junius, glavni ekonomista švicarske banke J. Safra Sarasin, izjavio je da je 2025. bila prilično nespektakularna godina za franak. Naime, Švicarska narodna banka (SNB), koja je centralna banka, u drugom kvartalu prošle godine je intervenirala na deviznom tržištu kupujući dolare, a Junius smatra da je to bilo u primjerenom i ograničenom obimu.

Euro je u odnosu na franak izgubio jedan posto vrijednosti. Junius je ukazao da je kamatna razlika između franka i eurozone izuzetno visoka (2,6 posto), što je najviše od ujedinjenja Njemačke.

Britanska funta je u odnosu na franak oslabila za pet posto, kineski renminbi devet posto te jen za 12 posto. Riječ je o značajnom gubitku vrijednosti. Švedska kruna je među malim brojem valuta koje su pokazale relativnu snagu u odnosu na švicarsku valutu.

Monetarna politika u različitim ekonomskim zonama je prošle godine imala prilično sporednu ulogu u razvoju valutnih kurseva. Važniji su bili neki drugi faktori. Junius očekuje dodatno, ali blago jačanje franka u odnosu na euro i dolar, piše švicarski list Neue Zurcher Zeitung.