Proglašenjem Slobodne trgovinske luke Hainan, uvozna roba stiže u Kinu bez carina i poreza, no dalje ne smije ići. Ipak, brojne tvrtke su našle način na koji istovremeno izbjeći visoke kineske carine i plasirati robu u druge dijelove zemlje

Carinski rat koji je pokrenuo Donald Trump kako bi smanjio američki trgovinski deficit s ostatkom svijeta nije donio očekivane katastrofične posljedice, iako se osjete neki poremećaji u cijenama i tijekovima roba.

Prva reakcija analitičara bilo je isticanje tarifa kao pokušaja da se dokine postojeće globalističko ekonomsko uređenje. No carine su bile usmjerene ponajprije na zemlje i teritorije na koje Trump ne gleda blagonaklono. Tu se kao direktan konkurent za titulu najveće velesile ističe Kina.

Kinezi su pak stoički izdržali Trumpovo lupanje carina u troznamenkastim iznosima, čak su i postigli dogovor sa SAD-om, a sad pokušavaju dokazati da su i dalje otvoreni za trgovinsku suradnju sa svijetom po svima prihvatljivim uvjetima.

Bez carina i poreza

Otok Hainan, kineska provincija 50 puta veća od Singapura, u prosincu je ukinula carine na većinu uvozne robe, smanjila poreze na dobit fizičkih i pravnih osoba te se proglasila najvećom svjetskom lukom slobodne trgovine, piše New York Times.

Kinezi su proglasili Hainan simbolom svoje spremnosti za trgovinu sa svijetom, a predsjednik Xi Jinping nazvao ga je značajnim ulazom koji predvodi otvaranje Kine u novoj eri.

Prema njima, eksperimentiranje bescarinskom trgovinom podsjeća na duh rane ere reformi nakon smrti Mao Ce-tunga. Komunistička partija Kine tada je odlučila barem djelomično odbaciti socijalizam i početi testirati politike slobodnog tržišta u različitim područjima. Takve su politike zadržane i danas ondje gdje su se pokazale uspješnima.

Kina je vodeći proizvođač brojnih elektroničkih proizvoda i komponenti bitnih za IT i autoindustriju, što je dovelo do toga da je postala druga ekonomija svijeta. Xi je više puta naglašavao da se radi na tome da ne bude ovisna ni o kakvoj inozemnoj robi te nije mario za promjene carina i izvoznih politika, a one su na kraju i dovele do trgovinskog suficita od trilijun dolara.

Posebni uvjeti

Još je dug put do kineske želje o otvorenoj i slobodnoj trgovini, naročito s niskim carinama i drugim davanjima.

'Nema znakova toga da je Hainan predvodnik šireg i sistematičnijeg otvaranja nacionalne ekonomije', rekao je Richard McGregor, viši suradnik za istočnu Aziju u australskom Institutu Lowy, te dodao da trenutna uloga Hainana kao centra slobodne trgovine 'ima snažan miris mamca i preokreta u političkom i PR smislu'.

Većina strane robe smije ući u Hainan, mahom bez carina, ali ne smije ići u druge dijelove Kine, opterećene visokim carinama, osim ako se ne ispune strogi uvjeti, odnosno ako vrijednost robe ne poraste najmanje 30 posto.

Uostalom, Kinezi su pokazali da ne misle mijenjati svoju trgovinski politiku odmah nakon otvaranja Slobodne trgovinske luke Hainan, uvevši carine do najviše 42,7 posto na uvoz mliječnih proizvoda iz Europe.

Strateška važnost, ali ne za trgovinu

Tako je luka, s duty-free gradom u Haikouu, zapravo postala međunarodna granica jer kineska carinska služba kontrolira protok robe iz Hainana prema drugim dijelovima Kine. Unatoč tome, nekoliko stranih kompanija iskoristilo je mogućnost pristupa kineskom tržištu izvan Hainana povećanjem vrijednosti svoje robe, a inače bi se suočile s visokim carinama da su pokušavale plasirati je u drugim kineskim provincijama.

Hainan je strateški važan i zbog pomorske baze iz koje Kina kontrolira aktivnosti u Južnom kineskom moru, što je posebice važno u kontekstu nastojanja za anektiranjem Tajvana. Xi je posjetio taj otok u studenome da bi promovirao politiku bescarinskog poslovanja, no stvarni razlog bio je pregled baze i porinuće novog nosača aviona. Tad je naglasio da je njegovo strateško značenje takvo da sigurnosni interesi moraju biti ispred ekonomskih.

No Hainan ima povijest velikih planova koji često razočaraju, iako ga sad vlasti vide kao poligon za inovativne politike koje ne izazivaju neuspjehe.

Ondje je 1988. godine proglašena posljednja i najveća specijalna ekonomska zona Kine, što je bio vrhunac suradnje sa stranim poduzećima, a ona je znatno oslabila otkako je 2012. godine Xi došao na vlast.

On je šest godina kasnije najavio planove kojima će Hainan postati meka slobodne trgovine. Izgradio je tako duty-free šoping centre u Haikouu i Sanyi, što je privuklo kineske turiste željne jeftinijih stranih luksuznih brendova, ali i ništa više od toga.