Glavni tajnik Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) Mark Rutte - u vrijeme kada američki predsjednik Donald Trump prijeti aneksijom danskog autonomnog teritorija Grenlanda, a istodobno pregovara s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju brutalnog rata u Ukrajini - stiže u ponedjeljak u radni posjet Hrvatskoj, piše Jutarnji list.

Glavni tajnik NATO-a i bivši nizozemski premijer, koji je tu funkciju preuzeo u listopadu 2024., u Zagrebu će se sastati s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, potom i s premijerom Andrejom Plenkovićem te predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem.

Rutte dolazi u Hrvatsku u sklopu svoje turneje po državama članicama NATO-a, u vrijeme kada se Vlada odlučuje sudjelovati s financijskim doprinosom od 15 milijuna eura u njihovu programu PURL – u kojem se novcem članica puni fond za naoružavanje Ukrajine američkom vojnom opremom. Time se hrvatski doprinos vojnoj pomoći za Ukrajinu podiže na 240 milijuna eura, a ukupna pomoć na 350 milijuna eura.

Na sastanku se očekuju razgovori o Ukrajini, ali i sigurnosnoj situaciji na zapadnom Balkanu, posebno u Srbiji gdje je vidljiv ruski i kineski utjecaj, a onda i srpski utjecaj u Crnoj Gori, koja je članica NATO-a, i Bosni i Hercegovini kroz Republiku Srpsku. NATO održava godišnje vojne vježbe sa Srbijom, ali Hrvatska će svakako dati šefu NATO-a i puno širu sliku o tome na što treba obratiti pozornost u Srbiji kako ne bi, kažu diplomatski izvori, nastao sigurnosni vakuum u regiji.

Koalicija voljnih

Kada je riječ o Grenlandu, hrvatski državni vrh slaže se oko tog pitanja, u smislu da je riječ o danskom teritoriju i da se tako nešto ne može pozdraviti, ali su, kao uostalom i čelnici drugih članica EU i NATO-a, oprezni oko ocjena Trumpove politike. Izbjegava se kritika prema američkom predsjedniku, pa tako Milanović otvoreno kaže da nije u interesu Hrvatske da kaže sve što misli o takvom potezu, a Plenković govori da ne misli da bi trebalo biti američke intervencije na Grenlandu te da nema nikoga unutar Europske unije tko bi mogao pozdraviti ili odobriti takvu situaciju. Pritom kaže i da je, prema Hininom izvješću, vidljiva promjena politike u kojoj SAD povlači poteze "koji brzo rješavaju pitanje njihovih interesa".

Kada je pak riječ o koaliciji voljnih, savezu država koje pomažu Ukrajini, tu već suglasja nema. Milanović ne vidi svrhu u takvom okupljanju jer smatra da toliko različitih država ne može imati iste interese. Hrvatska se odlučila za varijantu vojne, financijske i diplomatske pomoći, ali bez namjere da šalje vojnike u Ukrajinu jednom kada se mir postigne, za razliku od Francuske i Velike Britanije, koje su spremne poslati i vojne snage za očuvanje mira unutar granica Ukrajine.

I Plenković i Milanović ponavljaju da Hrvatska neće slati vojnike, ali predsjednik je otišao korak dalje pa je, kao vrhovni zapovjednik, naredio načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomiru Kundidu da Hrvatska vojska ne sudjeluje u vojnoj dimenziji koalicije voljnih. Plenković se s time ne slaže jer, po njemu, time "izostaje potpuna informiranost hrvatske vojske".

Poznata je i epizoda iz 2024., kada se Milanović protivio slanju hrvatskih časnika na obuku u NATO-ov centar za Ukrajinu u Njemačkoj, dok je Plenković bio za to. Na kraju je Hrvatski sabor o tome trebao donijeti odluku dvotrećinskom većinom, ali kada je HDZ shvatio da dio oporbe neće stati na njihovu stranu, glasovanje je povučeno iz procedure.

Položaj Hrvata u BiH

Milanović je još 2022. imao zategnute odnose s NATO-om, kada je poručio da treba blokirati pristup Švedske i Finske toj organizaciji dok se ne izmijeni izborni zakon u BiH. Takve je izjave davao u Hrvatskoj, ali kada je otišao na summit NATO-a u Madrid, izjave su bile poprilično ublažene, iako jest naglasio važnost izmjene izbornog zakona u BiH koji ovako postavljen ide na štetu tamošnjih Hrvata kao konstitutivnog naroda.

Milanović je tadašnjem glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu slao i pismo u kojem je upozoravao na položaj Hrvata u BiH.

Sada, u drugom mandatu, Milanović je općenito dosta suzdržaniji i pristojniji u kritikama, pa tako i prema šefu NATO-a s kojim će se sastati u ponedjeljak. U izjavi za medije u petak jest poručio da je on "glavni tajnik", dakle osoba koja ne odlučuje ni o čemu niti raspolaže novcem, ali je, kaže, dobrodošao u Hrvatsku, iako se često ne slaže s onim što govori.

- Kada govori, nije jasno u čije ime govori, ali govori puno stvari koje ja uopće ne podržavam. Dakle, u ponedjeljak će biti ovdje gost, popričat ćemo, ali to nije osoba koja donosi odluku. Danska donosi odluku. U svojoj domeni i u razmjerima svojih snaga, utjecaja, moći, novca i vojne sile – poručio je predsjednik države.

Inače, Rutte će se u ponedjeljak u Zagrebu sastati s Plenkovićem, prvo u Vojarni "Pukovnik Marko Živković" na Plesu, potom će održati sastanak u Banskim dvorima, nakon kojeg će dati zajedničke izjave za medije, a u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici premijer i glavni tajnik NATO-a sudjelovat će na sastanku s predstavnicima klastera hrvatske obrambene industrije.

Naoružavanje

Uz premijera će biti i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general-pukovnik Tihomir Kundid te posebni savjetnik premijera Damir Krstičević.

U Vojarni "Pukovnik Marko Živković" na Plesu obići će avione Rafale, besposadne letjelice Bayraktar i helikoptere ​Black Hawk.

Hrvatska je najavila značajne investicije u vojnu opremu, nabavu njemačkih tenkova Leopard i francuskih samohodnih haubica Caesar, a 2025. završila je s ukupnim izdvajanjima za obranu od milijardu i 931 milijun eura, što predstavlja 5,25 posto proračuna i 2,08 posto BDP-a, čime smo u potpunosti ispunili hrvatske obveze prema NATO-u o izdvajanju najmanje dva posto BDP-a za obranu.