Funkcionalna uspostava Posebnog odjela za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (POSKOK) jedan je od značajnijih rezultata rada Vlade Federacije BiH u protekloj godini. Javnost s posebnom pažnjom prati istrage ovog tijela i očekuje da konačno padnu glave onih koji godinama zloupotrebljavaju javne resurse i položaj. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je borba protiv korupcije sistemski problem, a POSKOK je s tek šest tužilaca preuzeo više od 700 predmeta iz kantonalnih tužilaštava.

Prema Indeksu percepcije korupcije, Bosna i Hercegovina je druga najkorumpiranija zemlja u Evropi. Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Eldan Mujanović ističe za Federalnu televiziju da su strategije brojne, ali rješenja spora.

"Svakodnevno svjedočimo velikom broju nosilaca političkih funkcija koji su u očiglednom sukobu interesa povezani s različitim ekonomskim i finansijskim centrima moći s kojima posluju oni, njihovi članovi porodica i njihove kompanije", kazao je Mujanović.

Zbog zakonodavnih nedostataka ili njihove neefikasne primjene, sankcioniranje je sporo ili postaje još jedan slučaj koji čeka sudski epilog.

Nema zakona o sukobu interesa u Federaciji

Iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini poručuju da su potrebne sistemske reforme.

"Ne radi se samo o potrebi reforme pravosuđa nego i cjelokupnog sistema javnih nabavki, koncesija, sukoba interesa, zaštite prijavitelja korupcije, posebno u Federaciji, gdje nema zakona niti se primjenjuje Zakon o sukobu interesa. Vidimo fatalne posljedice takve situacije", naglašava Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću u Transparency Internationalu u Bosni i Hercegovini.

S ciljem ubrzanog rješavanja sudskih predmeta, ali i intenzivnije borbe protiv korupcije, oformljen je POSKOK. Iako u početku potkapacitiran kadrom, ovaj odjel je iz kantonalnih tužilaštava preuzeo 731 predmet, od čega 449 predmeta iz Tužilaštva Kantona Sarajevo.

Stručnjak za sigurnost Sandi Dizdarević smatra da je preuzimanje tolikog broja predmeta greška u koracima.

"To znači da je tih šest tužilaca u startu preopterećeno brojem predmeta. Drugi problem su novi predmeti korupcije, gdje danas ko god je nezadovoljan radom bilo kojeg personifikatora ili institucije prijavljuje korupciju upravo ovom odjelu, čime se oni nalaze na raskrsnici rada na starim predmetim, koji su prioritetni zbog zastarjelosti", ocjenjuje Dizdarević.

Gomilanje predmeta pokazuje nemoć države

Iz POSKOK-a su izričiti da zbog očuvanja integriteta istrage ne mogu dati spisak preuzetih predmeta, ali činjenica je da su pojedini predmeti duži period u statusu istrage. Gomilanje predmeta i neprovođenje zakona pokazuju nemoć države i njenih institucija, kaže bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Nermin Pećanac.

"Ne možete rupe u zakonima koje idu u korist kriminalu popunjavati ljudima koji nemaju pojma s tim. Svoju riječ ovdje trebaju dati ljudi iz struke, kako bi se skratili procesi koji dugo traju i kako bi se izborilo sa svim vrstama, prije svega, institucionalnog kriminala. Ne može neko sjesti u kancelariju, prepisati nešto i dodati nešto svoje, već to treba raditi struka, a onda da parlament kaže zadnju riječ", poručuje Pećanac.

U sjeni oko 700 optužnica i formiranih predmeta, osumnjičeni čekaju, a institucije su na ispitu hoće li provesti pravdu ili će čekati da predmeti zastare.