Trumpova administracija prošle sedmice je najavila povlačenje iz 66 međunarodnih organizacija. Gotovo polovina je povezana s Ujedinjenim nacijama, odnosno većina tih organzacija su agencije, povjerenstva i savjetodavni paneli povezani s UN-om koji se bave klimom, radničkim pravima i drugim pitanjima koje je Trumpova administracija svrstala u kategoriju onih koje podilaze "woke" inicijativama i politici različitosti.

Predsjednički memorandum koji je u srijedu (4. februara) potpisao Donald Trump nalaže saveznim odjelima i agencijama da što prije prekinu učestvovanje i finansiranje 31 subjekta Ujedinjenih naroda i 35 drugih organizacija. Iz Bijele kuće su saopćili da navedene organizacije djeluju suprotno američkim nacionalnim interesima, sigurnosti, ekonomskom prosperitetu i suverenitetu.

Među tim organizacijama je i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove.

Najave koje s pravom izazivaju zabrinutost

Veliku zabrinutost su izazvali ovi američki potezi. Tako vanredni profesor međunarodnog prava s Univerziteta Molise u Italiji Luigi Daniele smatra da povlačenje SAD-a iz više od 60 međunarodnih organizacija predstavlja historijski trenutak u kojem SAD "skidaju masku" i otvoreno se okreću protiv međunarodnog pravnog poretka i međunarodne krivične pravde.

Daniel Forti, viši analitičar za UN u Međunarodnoj kriznoj grupi je stava da "svjedočimo kristalizaciji američkog pristupa multilateralizmu, koji se svodi na 'moj način ili nikako'. To je vrlo jasna vizija želje za međunarodnom saradnjom pod uvjetima Washingtona", kazao je Forti.

Erol Avdović sadašnji ambasador BiH u Briselu, i dugogodišnji izvjestilac iz UN-a za "Slobodnu Bosnu" je komentirao upravo ovaj potez SAD-a kazavši da najave s pravom izazivaju zabrinutost i otvaraju pitanje, da li se radi o presedanu koji bi, retrospektivno gledano, mogao imati dugoročne posljedice po globalni pravni okvir.

"Valja na samom početku podsjetiti na činjenicu da naše zajedničko iskustvo posljednjih osam decenija pokazuje, da je prisustvo i aktivno učešće Sjedinjenih Američkih Država, i valja priznati njihovo vodstvo - ne samo doprinosilo većoj efikasnosti međunarodnih institucija, već je i snažno potvrđivalo monumentalni značaj transatlanskog odnosa na kojem je počivao mir i stabilnost cijele Evrope. A od završetka Drugog svjetskog rata, bio je jedan, čak bi se reklo - najvažniji - stub međunarodne stabilnosti i pravnog poretka", kaže Avdović, te dodaje:

"Upravo zato, može se reći da ove najave s pravom izazivaju zabrinutost i otvaraju pitanje, da li se radi o presedanu koji bi, retrospektivno gledano, mogao imati dugoročne posljedice po globalni pravni okvir."

Ipak, on smatra kako u ovoj fazi, bez obzira na aktuelni tok događanja, prerano je donositi finalne zaključke ili ishitreno tvrditi o značajnijem narušavanju mozaika međunarodne pravde i dakako sigurnosne arhitekture, kako se ponegdje sugerira.

"Hoću reći, nadam se, iako je nada najslabija karika real politike - vjerujem naime, da će se mnogo toga vratiti u ustaljene, rekao bih, znane tokove historije koju živimo", kaže Avdović.

Institucija koja čuva pravni kontinuitet presuda za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine

Međunarodni rezidualni mehanizam za ratne zločine u Hagu čuva pravni kontinuitet presuda o udruženim zločinačkim poduhvatima, genocidu, zločinima protiv čovjećnosti i ratnim zločinima počinjenim tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu te upravlja žalbenim postupcima i arhivima koji su ključni u borbi protiv negiranja navedenih zločina.

"Naravno, posebnu pažnju izaziva najava povlačenja SAD-a iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Hagu. Jer, riječ je o instituciji koja čuva pravni kontinuitet presuda za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, uključujući i one počinjene tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Za našu državu, ali dodao bih - i za međunarodnu pravdu u cjelini - značaj Mehanizma je nemjerljiv”, ističe Avdović, te dodaje:

"Upravo su Amerikanci, zajedno s evropskim i drugim partnerima, bile među ključnim osnivačima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), čije su presude - uključujući one za genocid u Srebrenici postavile temelje savremenog međunarodnog krivičnog prava i tranzicijske pravde. I kreirali dosad neviđeno obimnu i preciznu pravnu, ali i historijsku dokumentaciju oko toga. Rezidualni mehanizam je slijednik tog važno pravno-političkog i diplomatskog poduzimanja kojeg su pokrenuli Amerikanci. Ne smijemo to zaboraviti. Moramo se dakle s velikim respektom i zahvalnošću odnositi prema tome."

Avdović govoreći tome u prilog, kaže koliko je to sve važno kažu i historijske činjenice: ICTY formiran je 25. maja 1993. godine, usvajanjem Rezolucije 827 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija - upravo na inicijativu Amerikanaca.

"Sjećam se tih trenutaka i aktivnosti tadašnje ambasadorice SAD u UN-u Madeiline Albright. Time je ICTY postao prvi međunarodni krivični tribunal nakon Nirnberškog i Tokijskog procesa, s mandatom da procesuira teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na području bivše Jugoslavije od 1991. godine", ističe on.

Avdović upozorava kako bi se, kako kaže, eventualno povlačenje SAD-a iz ovog segmenta moglo  pogrešno protumačiti kao ohrabrenje onima koji, posebno i nažalost ponajviše u Srbiji, nastavljaju glorificirati presuđene ratne zločince i pokušavaju revizionirati historijske činjenice. 

"Zahvaljujući snažnoj američkoj podršci, na Zapadnom Balkanu je ostvaren odlučan napredak u procesima suočavanja s prošlošću, jačanja vladavine prava i izgradnje institucionalne odgovornosti", zaključio je Avdović za SB.

Na kraju da kažemo i to da je State Department saopćio da su dodatne revizije u toku, što sugerira da bi se popis mogao i proširiti.

(S.G.)