Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, baš kao i njezin stranački šef Milorad Dodik, neometano i nekažnjeno već duže vrijeme svjesno krše odredbe Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

-Zahvalnost ljudima iz Republike Srpske u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH koji u okviru zajedičkih institucija čuvaju mir i tradiciju našeg naroda. Prisustvovala sam danas tradicionalnom Božićnom prijemu u kasarni Kozara u Banjaluci, poručila je jučer Cvijanovićka.

Cvijanovićka je i ranije, 4. decembra prošle godine, učinila istu stvar.

- Bošnjački kadar u zajedničkim institucijama ponovo blokira povezivanje i razvoj. Sarajevo nastavlja da drži BiH u ekonomskoj i infrastrukturnoj izolaciji. Sjećamo se koliko dugo su sprečavali puštanje u rad mosta Bratoljub koji nas povezuje sa Srbijom. Da ne govorim tek o zajedničkim energetskim i infrastruktnim projektima Srbije i Republike Srpske, koje godinama na svaki mogući način blokiraju. A sada su se dosjetili da blokiraju i bolje povezivanje sa Hrvatskom i Evropskom unijom. Neka izađu i objasne svojim privrednicima, prevoznicima i građanima zbog čega i u čijem interesu to rade. U interesu ljudi i privrede, sasvim sigurno, ne, poručila je Cvijanović 4. decembra 2025.

RIJEČ STRUKE

Profesor Ustavnog prava Davor Trlin za „Slobodnu Bosnu“ otkrio je kakve su pravne posljednice po one osobe koje krše presude Ustavnog suda BiH.

-Nepoštovanje obvezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od strane vlasti Republike Srpske nije puki politički nesporazum, već direktno kršenje članova III/3(b) i VI.4. Ustava i ugrožavanje ustavnog poretka cijele države. Nepoštovanje predstavlja neposredno kršenje ustavnog poretka i principa vladavine prava (Član I/2).

Političke elite i dio nauke RS-a dugi niz godina koristi termin "zajedničke institucije BiH" iako ga Ustav BiH ne poznaje. Kroz brojne odluke Ustavnog suda BiH provejava isključivo termin "institucije Bosne i Hercegovine" (npr. odluka od 2025. U 8/25). Također u odluci U-23/22, US BiH je proglasio ovaj termin neustavnim. Zakonodavac (npr. u Zakonu o zastavi BiH) ne smije dodavati riječ "zajedničke" pred "institucije BiH", jer to mijenja smisao Člana III/1 Ustava, koji propisuje isključivo "institucije Bosne i Hercegovine".

„RS kao država“ / „državnost Republike Srpske“

Entiteti nisu države

Nemaju međunarodni subjektivitet

Nemaju suverenitet

Ustav BiH:

Republika Srpska i Federacija BiH su entiteti unutar države BiH.

Termin implicira da su državne institucije (npr. Parlamentarna skupština BiH, Sud BiH, Centralna izborna komisija) samo "zajedničke" (privremene ili dijeljene), što podriva suverenitet države i dovodi u pitanje obavezu entiteta da ih priznaju kao centralne. Takođe se time implicira da je Bosna i Hercegovina neki oblik udruživanja država poput konfederacije ili unije, što će reći da nije država. Upotreba ovog termina u javnim izjavama, kao što je slučaj Cvijanovićeve, nije samo retorički alat, već podriva ustavnu obvezu i može se tumačiti kao poticanje na nepoštovanje

Takvo ponašanje stvara ustavnu krizu sličnu onima iz prošlosti i vodi prema institucionalnom vakuumu. Posljedice su višestruke: od automatskog stavljanja neustavnih akata van snage, preko krivičnih postupaka po članu 239. KZ BiH, do mogućih intervencija Visokog predstavnika i međunarodnih sankcija.

Reagirati mora prije svega Tužilaštvo BiH, jer je riječ o krivičnom djelu, a ne samo političkom stavu. Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih država na Svijetu koja predviđa krivičnu odgovornost kao sredstvo pritiska za izvršenje odluka Ustavnog suda. Paradoksalno, upravo činjenica da takav član postoji pokazuje da je Dejtonski ustavni poredak od samog početka bio svjestan vlastite krhkosti – autori su već 1995 predvidjeli da će entiteti (jer to radi i F BiH u nekim trenucima i češće nego RS) pokušavati ignorisati državne institucije, pa su vrlo brzo ugradili "posljednji ventil " u obliku kaznene odgovornosti". U praksi, taj član je gotovo neupotrebljiv jer Tužilaštvo BiH nema političku hrabrosti da procesuira najviše dužnosnike (do 2025. po mojoj evidenciji nema nijedne pravosnažne presude za najteže slučajeve), čime se potvrđuje da ni krivično pravo ne može nadomjestiti odsustvo funkcionalne državnosti.

Najčešći sporni termini kod Milorada Dodika:

• „državna zajednica“
• „zajedničke institucije“
• „prenesene nadležnosti“ (u smislu povratnih)
• „izvorni Dejton“
• „neustavne institucije BiH“
• „državnost RS“
• „BiH nema pravo na…“
• „nelegitiman Ustavni sud“
• „mirni razlaz / razdruživanje“

Ustavni sud BiH već čini svoj dio posla, ali bez izvršne podrške državnih organa njegove odluke ostaju mrtvo slovo na papiru. Međunarodna zajednica, posebno PIC i OHR te EU, ne smije ostati pasivna jer je stabilnost BiH i dalje dio njihove odgovornosti. Republika Srpska ima široke ovlasti unutar Dejtona, ali nema pravo jednostrano mijenjati ustavni karakter države niti ignorisati konačne odluke najvišeg suda. Ako se ova erozija ustavnog poretka nastavi, riskiramo ne samo dalju blokadu, već i gubitak evropske perspektive za sve građane BiH. Pravna država ne može funkcionirati selektivnim poštovanjem zakona – ili je poštujemo svi ili je nema niko, kazao je Trlin.

Na koncu, nije Cvijanovićka jedina koja koristi neustavni termin, svjesno derogirajući državu Bosnu i Hercegovinu. Čine to i članovi opozicionih partija, no Cvijanovićka je na poziciji u Predsjedništvu BiH, te je stoga svaka njezina izgovorena riječ ili pak objava pod posebnim povećalom.

I Cvijanovićkin stranački šef Milorad Dodik trudi se svako malo koristiti neustavnu terminologiju. Stoga nerijetko možemo čuti i termine „državna zajednica“, „zajedničke institucije“...

Dodik je javno izjavio da želi pokrenuti ustavni spor kako bi se tvrdilo da zakoni i odluke na nivou BiH ne mogu derogirati „Ustav RS“ — što sugerira stvaranje suvereniteta entiteta iznad državnog ustava.

Ne treba zaboraviti niti činjenicu kako je Dodik pozivao zaposlene u državnim institucijama da napuste svoje pozicije i obećavao im bolja radna mjesta u bh. entitetu RS, uz prijetnju da će ih etiketirati kao „izdajnike“ ako ostanu.

Niti jedna od izrečenih prijetnji i kršenja odredbi Ustavnog suda BiH od strane vlasti u bh. entitetu Republika Srpska nije bila dovoljna Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na čelu s Milankom Kajganićem da pokrene procesuiranje političara koji derogiraju državu i izravno unose nemir i intenzivno rade na destabilizacije Bosne i Hercegovine. 

(M.I.)