Dok se nadležne institucije hvale statističkim podacima o napretku rekonstrukcije, Petrinja se i pet godina nakon razornog zemljotresa suočava s dubokim ožiljcima, dok njeni stanovnici preživljavaju u privremenim kontejnerima, boreći se s nezaposlenošću i masovnim iseljavanjem. Za većinu građana 28. i 29. decembar 2020. godine ostaju datumi koji su, uz ionako prisutne rane iz rata devedesetih, trajno izmijenili sudbinu ovog kraja. Uprkos obećanjima o revitalizaciji, stvarnost na terenu pokazuje drastičan nesklad između političkih izvještaja i svakodnevice ljudi koji petu zimu zaredom čekaju na krov nad glavom, piše Dnevno.hr.

Hiljade Petrinjaca, unatoč brojnim obećanjima, i dalje žive u kontejnerima. (Foto: Robert Fajt / CROPIX)

Netransparentna dodjela stanova i sumnje na korupciju

Jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju stradalnici jeste sumnja u regularnost dodjele zamjenskih stambenih jedinica. Dok oko 3.500 ljudi još uvijek boravi u kontejnerskim naseljima ili privremenim objektima u vlastitim dvorištima, samo 2.089 osoba uspjelo je ostvariti pravo na zamjenski smještaj. Među stanovnicima vlada ogorčenje zbog, kako navode, netransparentnog upravljanja stambenim fondom.

Postoje ozbiljne optužbe da su pojedinci dobili stanove iako ranije nisu posjedovali nekretnine, dok oni čiji su domovi sravnjeni sa zemljom i dalje čekaju. Čitava situacija, prema riječima mještana, podsjeća na djelovanje lokalne građevinsko-nekretninske mafije. Dok Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i državne imovine na upite odgovara isključivo formalno, gradonačelnica Magdalena Komes i gradska administracija uporno ignorišu pitanja novinara. Ovakav pristup rezultirao je čak i podizanjem upravne tužbe zbog povrede prava na pristup informacijama. Iako je za obnovu osigurano više od 4,7 milijardi eura iz fondova EU i zajmova, novac očigledno ne rješava sudbine svih građana.

Gradonačelnica Magdalena Komes kritikovana je zbog netransparentnog trošenja gradskog novca na reprezentaciju. Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Loša kvaliteta radova i zanemarivanje pacijenata

Kvaliteta same obnove još je jedna bolna tačka za Petrinjce. Oni koji su uselili u nove ili obnovljene objekte žale se na katastrofalne propuste izvođača radova – od neispravnih vodovodnih instalacija do dimnjaka u koje su ugrađene električne kutije. Paralelno s tim, prioriteti vlasti izazivaju bijes: prvo su obnavljani objekti javne namjene, poput zgrade Turističke zajednice na kojoj je fasada mijenjana četiri puta, dok su stambeni objekti i zdravstvene ustanove ostavljeni po strani.

Posebno je potresna situacija u dislociranim odjelima bolnice u Sisku, gdje odjeli pulmologije i palijativne njege i dalje funkcionišu u kontejnerima. Zbog loših projektnih rješenja i problema s podzemnim vodama, teško bolesni pacijenti leže u hladnim prostorijama u kojima klima-uređaji često ne rade. "Tu su rijetki živjeli i prije zemljotresa, sada je sve potpuno devastirano. Pitanje je ko će ovdje uopšte živjeti", pita se jedan od stanovnika u centru grada koji danas izgleda poput grada duhova.

Unatoč ogromnim ulaganjima, Petrinja danas izgleda kao grad duhova. Foto: Robert Fajt / CROPIX

Statistika naspram stvarnosti: Planovi do 2030. godine

Iz Ministarstva prostornog uređenja, građenja i državne imovine navode da je do sada utrošeno 4,23 milijarde eura te da je završeno više od 14.000 postupaka obnove. Prema njihovim podacima, izgrađene su 494 zamjenske porodične kuće, dok je na području Sisačko-moslavačkog kantona izgrađeno 45 novih višestambenih zgrada. Plan nadležnih je da se izgradnja svih porodičnih kuća završi do sredine 2027. godine, dok se potpuni dovršetak obnove svih oštećenih objekata planira tek za kraj 2030. godine.

Iako se bageri još vide na gradilištima, a brojke obnove rastu, Petrinja i dalje stoji između prošlosti i budućnosti. Foto: Ronald Gorsic / CROPIX

Pored stambene izgradnje, naglašavaju da je obnovljeno 156 škola i vrtića, 74 zdravstvene ustanove te 600 kilometara saobraćajnica. Iako su uvedene mjere poput besplatnog željezničkog prevoza i oslobađanja od plaćanja putarine na autoputu A11 Zagreb – Sisak, stanovnici Petrinje smatraju da se grad ne revitalizira suštinski. Fizički oporavak zgrada, bez povratka ljudi i stvaranja ekonomskih uslova, za njih predstavlja samo statistički uspjeh iza kojeg se krije izgubljena nada u opstanak grada.