Udruženja žrtava podnijela su zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka i smjenu, tj. razrješenje glavnog tužitelja Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanka Kajganića zbog teških povreda službene dužnosti. 

Te se povrede ogledaju u sljedećem:

1. Opstrukcija u primjeni zakona i nesavjesno obavljanje dužnosti

Postoje, navode, kontinuirani propusti u postupanju Tužilaštva BiH pod rukovodstvom glavnog tužitelja, koji ukazuju na:

• selektivnu primjenu zakona,
• izostanak institucionalne reakcije u predmetima od najvišeg javnog interesa,
• ozbiljno narušavanje povjerenja javnosti u rad pravosudnih institucija.

2. Neopravdano kašnjenje u preduzimanju istražnih i predistražnih radnji u brojnim predmetima ratnih zločina i drugih krivičnih djela iz nadležnosti Tužilaštva BiH:

• istražne radnje nisu blagovremeno preduzimane,
• postupci se godinama nalaze u fazi predistražnih radnji bez valjanog obrazloženja,
• nije ispoštovan standard "razumnog roka".

Ovakvo postupanje, navode, predstavlja tešku povredu službene dužnosti i suprotno je domaćim i međunarodnim pravnim standardima.

3. Nepodizanje optužnica za opsadu Sarajeva i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini

Tu posebno zabrinjava:

• izostanak optužnica protiv odgovornih lica za opsadu Sarajeva,
• neprocesuiranje drugih sistemskih i dokumentovanih ratnih zločina,
• ignorisanje postojećih domaćih i međunarodnih presuda, kao i raspoloživih dokaza.

Ovi propusti imaju direktne i teške posljedice po:

• prava žrtava i njihovih porodica,
• ispunjavanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine,
• kredibilitet i ugled Tužilaštva BiH.

4. Povreda dostojanstva žrtava

Nepostupanjem u predmetima ratnih zločina i drugim javno osjetljivim slučajevima:

• žrtvama se uskraćuje pravo na pravdu,
• produbljuje se njihova retraumatizacija,
• grubo se narušava princip poštovanja ljudskog dostojanstva.
• Neadekvatno postupanje u predmetima negiranja ratnih zločina, govora mržnje i glorifikacije ratnih zločinaca

Posebno je problematično svođenje izuzetno složenih i društveno osjetljivih pitanja negiranja ratnih zločina, govora mržnje i glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca na formalno-tehnička pitanja, čime se zanemaruje suština problema i šteta koja se nanosi žrtvama.

Kao ilustrativni primjeri navode se:

• slučaj murala Ratka Mladića u Banjoj Luci,
• postavljanje spomen-ploče na Vracama u čast Ratka Mladića, u kojima nije otvorena istraga, iako postoje osnovi sumnje da su počinjena krivična djela:
• negiranja ratnih zločina,
• glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca,
• izazivanja međunacionalne mržnje i razdora,
• povrede važećih krivičnih propisa Bosne i Hercegovine.

Podnosioci zahtjeva su: Udruženje pokret "Majke enklava Srebrenica i Žepa", Udruženje "Žena Podrinja", Udruženje Majke Srebrenice, Udruženje Žene Srebrenice, Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995., Unija civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, Unije civilnih žrtava rata Federacije Bosne i Hercegovine, Udruženje porodica ubijenih žrtava na Uborku i Sutini, Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija i Udruženje žrtava i svjedoka genocida.