Ideja o ponovnom ujedinjenju Rumunije i Moldavije vraća se u središte evropske geopolitike u trenutku kada se cijeli istočni rub NATO-a i Evropske unije nalazi pod povećalom Moskve. Ono što je decenijama bila historijska nostalgija i politička tema za unutrašnju upotrebu, danas sve više poprima konture realnog sigurnosnog i strateškog pitanja, prenosi Dnevno.hr.

Moldavija je formalno neutralna država, ali zapravo već godinama balansira između Zapada i Rusije, opterećena zamrznutim konfliktom u Pridnjestrovlju, energetskom zavisnošću i dubokim unutrašnjim podjelama. Svaka ozbiljna rasprava o ujedinjenju s Rumunijom automatski otvara pitanje sigurnosne arhitekture cijele regije. Rumunija je punopravna članica NATO-a i Evropske unije. Ujedinjenje s Moldavijom značilo bi da bi se granica Saveza pomaknula direktno na područje koje Moskva smatra svojom zonom interesa. Takav potez imao bi vrlo konkretne vojne i političke posljedice. Svako približavanje Kišinjeva Bukureštu i Zapadu promatra se kroz prizmu gubitka strateške dubine Rusije.

FOTO: Moldavija

Rat u Ukrajini kao katalizator novih scenarija

Rat u Ukrajini dodatno je promijenio percepciju rizika. Ono što se prije deset godina činilo nezamislivim, danas se razmatra kao realan scenarij. Ako je Moskva bila spremna ići u otvoreni rat kako bi spriječila trajno izvlačenje Ukrajine iz svoje sfere, logično je pitanje bi li mirno posmatrala i geopolitičko "otkidanje" Moldavije. I dok Trump bez pardona pikira Grenland, otima venecuelanskog diktatora i prijeti drugim zemljama u svojoj zoni utjecaja, svašta se čini mogućim.

Stručnjak za međunarodne odnose Božo Kovačević ističe da je reakcija Rusije u tom kontekstu potpuno očekivana. "Rusija se smatra sljedbenicom Sovjetskog Saveza, a Moldavija je bila dio ratnog plijena koji je pripao pobjedniku u Drugom svjetskom ratu, a to je SSSR. Današnja ruska vlast Moldaviju smatra dijelom svoje interesne sfere", upozorava Kovačević. On dodaje da se takvo razmišljanje u Moskvi ne temelji samo na historijskoj nostalgiji, nego na klasičnoj logici velikih sila koje prostor bivšeg SSSR-a i dalje doživljavaju kao tampon-zonu prema Zapadu.

FOTO: guliver

Pridnjestrovlje kao potencijalni fitilj sukoba

S druge strane, međunarodno pravo gleda potpuno drugačije na to pitanje. Moldavija je suverena država koja ima pravo sama odlučivati o svom političkom smjeru. Može li do toga stvarno doći? Kovačević upozorava da u uslovima sve većeg raspada međunarodnog poretka ništa više nije isključeno. "S obzirom na neprestani rast tenzija i općenito slabljenje pravila koja su vrijedila nakon Hladnog rata, nije isključeno da može doći do sukoba u Moldaviji, pogotovo u Pridnjestrovlju koje nije pod kontrolom vlade", kaže on.

Pridnjestrovlje je ključna tačka; tamo su stacionirane ruske snage, a regija funkcioniše kao de facto paradržava. U slučaju ujedinjenja s Rumunijom, upravo bi to područje moglo postati okidač ozbiljne krize. Za Rumuniju, ideja ujedinjenja ima snažnu emocionalnu dimenziju, ali u Bukureštu su svjesni da bi takav potez značio direktan geopolitički sudar s Rusijom. Bruxelles podupire evropski put Moldavije, ali izbjegava otvoreno govoriti o ujedinjenju, svjestan da bi takva tema mogla dodatno destabilizirati cijeli istočni dio kontinenta.

Dosadašnje iskustvo pokazuje da Kremlj na gubitak prostora koji smatra strateški važnim ne reaguje samo diplomatskim notama. Scenariji se kreću od političkog pritiska do mogućnosti da se preko Pridnjestrovlja otvori novo ratište na rubu Evrope. Ujedinjenje Rumunije i Moldavije ne bi bilo samo historijski događaj, nego geopolitički potres koji bi testirao granice strpljenja Moskve i odlučnosti Zapada.