Panika Milorada Dodika i SNSD-a od gubitka vlasti u entitetu RS dostigla je svoj vrhunac. Stranka i čovjek koji su decenijama bili simbol vladavine i moći u RS, u velikom su strahu koji ih je natjerao da se pravnim akrobacijama izvlače i spašavaju od posljedica svojih neustavnih poteza.

Najvidljiviji primjer ovih manevara jesu dešavanja oko Vlade RS i najava ostavke Save Minića, kao i izlazna strategija da ga v. d. predsjednice RS Ana Trišić Babić ponovo predloži za mandatara.

Prividna ostavka i stvarno imenovanje

Nevjerovatno i do sada neviđeno izigravanje i Ustava RS i građana tog entiteta s prvim imenovanjem Save Minića za mandatara u augustu prošle godine, kada je to učinio Milorad Dodik, koji je u to vrijeme imao samo mandat predsjednika SNSD-a, a ne i predsjednika RS, sada je poprimilo novi oblik i ušlo u novu fazu.

Želja za vlašću u RS i kontrolom novčanih tokova u SNSD-u otvorila je procese u kojima oni faktički i skoro otvoreno kažu da će raniju nelegalnu odluku sada samovoljno legalizirati.

Znači, Vlada RS se ne rekonstruiše zbog nezadovoljstva građana njenim radom, jer građane niko ništa i ne pita, i do prividnih ostavki i ponovnog imenovanja ne dolazi zbog nečijeg nerada, nego samo zato da ti isti ljudi, ministri i premijer koji su znali da ulaze u neustavne procese, sada sebe spašavaju tako što će 'ikebana' od v.d. predsjednice RS Ana Trišić Babić, kada Minić podnese ostavku, njega ponovo predložiti za mandatara.

I niko ne pokazuje nimalo stida, nelagode i srama, a kamoli da preuzme odgovornost zato što se išlo u imenovanje nelegalne Vlade RS.

Motiv ubrzanih pravnih i proceduralnih akcija SNSD-a sada je potpuno jasan i čak ga i ne kriju. Prije nego što Ustavni sud BiH donese eventualnu odluku o tome da je Vlada RS neustavna, SNSD ju je požurio učiniti ustavnom.

Na svoj način i kao rezultat strategije za očuvanje vlasti, a ne kao rezultat ustavnih i zakonskih procesa.

Strah od Blanuše i 8. februara

Posebno je SNSD zaboljela i uspaničila činjenica da bi Branko Blanuša, kandidat opozicije za predsjednika RS, nakon ponovljenih izbora 8. februara na 136 biračkih mjesta, mogao potvrditi prednost i pobjedu nad SNSD-ovim Sinišom Karanom.

Zato je SNSD hitno izašao s prijedlogom o ostavci, pa ponovnom imenovanju Save Minića.

Jer, da nakon 8. februara Blanuša postane predsjednik RS-a, a da istovremeno na snazi bude odluka Ustavnog suda BiH da je Vlada RS neustavna, u tom slučaju Blanuša bi, shodno odredbama Ustava RS, imenovao mandatara za sastav nove Vlade RS.

Tada bi pod velikim upitnikom  bilo da li bi svi koalicioni partneri SNSD-a u NSRS bili protiv imenovanja Blanušinog mandatara.

Jer, poznato je da u situacijama kada neka koalicija ili grupacija gubi vlast, dolazi do preletača, trgovina i političkih preokreta, što bi ozbiljno naštetilo SNSD-u.

Također, pad podrške SNSD-u među biračima i narodom, evidentan u prethodnim mjesecima, dodatno pojačava strah u SNSD-u od gubitka vlasti u izbornoj godini.

No, postavlja se pitanje hoće li posljednje akcije SNSD-a i ponovno imenovanje Minića imati podršku u NSRS kao što ju je imalo u septembru prošle godine.

Jer, nakon što je SNSD pokazao da institucije i ustavne norme doživljava kao sredstvo za očuvanje vlasti, dok su legitimitet i volja građana daleko na marginama, stvara se dodatna neizvjesnost.

Hoće li svi partneri SNSD-a ostati uz tu stranku koja je javno priznala neustavnost svojih postupaka i koja gubi podršku naroda, kako pokazuju rezultati prijevremenih izbora u RS?

Uloga Stevandića i koalicionih partnera

Sve su to pitanja koja SNSD tjeraju na brzo djelovanje, u čemu im za sada pomaže najodaniji partner Nenad Stevandić sa svojom strankom i s pozicije predsjednika NSRS, pa se već za vikend priprema sjendica ili čak možda i više sjednica NSRS na kojima bi bio ekspresno završen SNSDS-ov 'posao'.

No, pitanje je hoće li i svi ostali koalicioni partneri u izbornoj godini stati uz stranku gubitnika, a što je još važnije, stranku koja je pogazila i Ustav RS da bi ostala na vlasti.

Podsjećamo, Milorad Dodik, iako mu je 23. augusta prošle godine pravosnažnom odlukom Centralne izborne komisije oduzet mandat predsjednika RS, bio je inicijalni predlagač Minića. Po Ustavu RS, predlaganje mandatara može vršiti samo predsjednik, što čini prvo imenovanje formalno neustavnim.

Opozicija u NSRS je upozoravala da su ovi potezi neustavni, ali Dodik, SNSD, Nenad Stevandić, kao ni sam Minić, nisu reagirali na te kritike.

Tek sada, nakon izuzetnog rezultata Branka Blanuše i uoči odluke Ustavnog suda BiH, pokazuje se da je cijela pravna i proceduralna konstrukcija motivirana panikom zbog gubitka vlasti i mogućih promjena parlamentarne većine, a ne zakonitim političkim razlozima.

Faktički, SNSD je priznao da je radio protivno Ustavu RS, ali je nastavio borbu za očuvanje fotelja i moći. A ta borba je za SNSD najvažnija.

(Raport)