Nakon što su iranske vlasti 8. januara isključile internet, u zemlji su započela masovna ubojstva prosvjednika. Sigurnosne snage pokrenule su neviđen val nasilja kako bi ugušile demonstracije koje su se širile zemljom. Među žrtvama je i Robina Aminian, studentica mode iz Teherana koja je ubijena te noći, piše The Wall Street Journal.

Rastući prosvjedi i odgovor režima

Iranci su prosvjedovali više od 7 dana, no 8. januara prosvjedi su dobili na zamahu. Širili su se na sve više gradova, a pozivi na promjenu režima postajali su sve glasniji. Dodatni poticaj dao je Reza Pahlavi, prognani sin svrgnutog šaha, koji je pozvao Irance da izađu na ulice. U jeku rastućih napetosti, američki predsjednik Trump zaprijetio je intervencijom ako snage sigurnosti otvore vatru na prosvjednike.

Nekoliko dana kasnije, Trump je izjavio da je ubijanje prestalo, što je, kako se čini, smanjilo izglede za američku intervenciju. Međutim, do smirivanja je došlo prvenstveno zbog iznimno nasilnog gušenja prosvjeda koje su provele iranske vlasti.

Robina Aminian, studentica koja je strastveno voljela modu i politiku, nije preživjela tu noć. "Bila je djevojka puna životnog entuzijazma i ljubiteljica dizajna i mode čije su snove pokopale nasilje tlačitelja Islamske Republike", izjavila je njezina teta Hali Nouri.

Kobna noć 8. januara

Tog poslijepodneva, Iranci su masovno izašli na ulice diljem zemlje - od Teherana i Isfahana do svetog grada Mashhada i desecima manjih gradova - uzvikujući slogane za pad Islamske Republike. Međutim, snage režima bile su spremne.

Paravojni Korpus čuvara islamske revolucije i dobrovoljna milicija Basij u civilu raspoređeni su u velikom broju, naoružani jurišnim puškama Kalašnjikov. U zapadnom Teheranu snage sigurnosti snimljene su s teškim mitraljezom montiranim na kamionetu.

Prekretnica se dogodila oko 20:30 sati, kada su vlasti isključile internet u cijeloj zemlji i pojačale gušenje prosvjeda. "Prilično smo uvjereni da se masakr dogodio počevši kasno u četvrtak navečer diljem zemlje", izjavio je Hadi Ghaemi, izvršni direktor Centra za ljudska prava u Iranu. "Bila je to potpuna ratna zona." Video snimljen te večeri u četvrti Nazi Abad prikazuje prosvjednike zarobljene u uličici dok se čuju pucnji. "Neće im dopustiti da odu", govori glas na snimci. "Samo pucaju na njih, ubijaju ih."

Priče o žrtvama

Majka Robine Aminian primila je poziv od kćerine prijateljice koja joj je rekla da je Robina ubijena. Roditelji su odmah krenuli iz Kermanshaha za Teheran. Svoju kćer pronašli su među stotinama tijela, s prostrijelnom ranom na potiljku.

Ignorirajući naredbu da tijela ostanu u mrtvačnici, majka je potajno uzela tijelo svoje kćeri te su se šest sati vozili natrag, s njezinim beživotnim tijelom u automobilu.

Slične scene odvijale su se diljem zemlje. U Mashhadu je ubijen Mahdi Salahshoor, 50-godišnji kipar i otac dvoje djece, pogođen iz kalašnjikova. "Bio je nevjerojatno ljubazan, brižan i obiteljski čovjek", rekao je njegov rođak. U lučkom gradu Bushehru, supružnici su ubijeni u blizini džamije, ostavivši iza sebe dvoje male djece, izvijestila je norveška grupa za ljudska prava Hengaw.

Svjedočanstva o nasilju

Liječnik iz Teherana izvijestio je o drastičnoj promjeni nakon 20 sati u četvrtak. "Pozvali su me u bolnicu. Kad sam stigao, vidio sam da su se priroda ozljeda i broj prostrijelnih rana potpuno promijenili. Situacija je bila potpuno drugačija. Pucnjevi iz neposredne blizine, ozljede koje su vodile u smrt." Stanovnici su opisali iznimno napetu atmosferu, a policija je upozoravala ljude da se drže podalje od prozora.

Jedan prosvjednik iz južnog Teherana ispričao je kako su snage sigurnosti s krovova počele pucati sačmom i bojevim streljivom. Rekao je da je vidio četvero ubijenih, čija su tijela odnijele sigurnosne snage. No, dodao je, prosvjednici se nisu povukli. "Počeli su bacati kamenje. U nekim slučajevima, zapalili su policijske motocikle."

Crne brojke i odgovor vlasti

Zbog isključenja interneta, teško je procijeniti stvarne razmjere nasilja. Procjene broja poginulih kreću se od stotina, koliko je priznao iranski ministar vanjskih poslova, do više tisuća, koliko tvrde grupe za ljudska prava. Grupa Aktivisti za ljudska prava u Iranu sa sjedištem u SAD-u potvrdila je više od 2.600 smrtnih slučajeva i preko 18.400 uhićenja od kraja prosinca, što ovo gušenje prosvjeda čini najsmrtonosnijim od 1980-ih. Navode i da je poginulo više od 150 pripadnika vladinih snaga.

Iranski dužnosnici isprva su priznavali ekonomske probleme, no retorika se zaoštrila. Vrhovni vođa Ali Khamenei nazvao je prosvjednike "agentima neprijatelja" i poručio snagama sigurnosti da se s njima obračunaju punom snagom. Javno tužiteljstvo je one koji uništavaju imovinu ili nose oružje optužilo da su "neprijatelji Boga", za što je moguća i smrtna kazna. Ministarstvo obavještajnih službi slalo je poruke upozorenja roditeljima da obavijeste djecu o "posljedicama suradnje s terorističkim plaćenicima".

Posljedice gušenja prosvjeda

Gušenje prosvjeda prisililo je demonstrante da se povuku s ulica, a u nekim gradovima zavladala je jeziva tišina. Obitelji su pokapale svoje mrtve pod strogim nadzorom. Vlasti nisu dopustile obitelji Robine Aminian da održi ceremoniju žalosti, a pokopana je u neoznačenom grobu. Njezina majka je po povratku kući zatekla pripadnike sigurnosnih snaga ispred kuće. "Majka sada ne može nikamo", rekao je njezin ujak Nezar Minouei. "Prate je kao sjenu."