U dvorani za dolaske nalaze se desetine muškaraca, žena i djece, od kojih mnogi dolaze u posjetu porodici s iračke strane granice. Niko od sagovornika nije izjavio da bježi iz Irana zbog nedavnih protesta i vladine represije. Međutim, jedan muškarac, koji je zatražio da mu se ne otkriva identitet, ispričao je da su ga sigurnosne snage upucale tokom protesta u centralnom Iranu prošlog petka, 9. januara.

Svjedočanstva o nasilju

"Pogodili su me sačmom u lice", rekao je, pokazujući otekline i modrice. "Pogodili su me iznad kapka, u čelo, obraz, usnu, ispod uha i duž vilice. Morao sam žiletom vaditi jednu od kuglica." Ispričao je kako se zbog straha od hapšenja nije usudio potražiti ljekarsku pomoć, te da i drugi povrijeđeni u gušenju protesta također izbjegavaju liječenje, strahujući da će ih snage sigurnosti uhapsiti. "Jedan od mojih prijatelja rekao mi je da ga je pogodila kuglica sačme", kazao je. "Njegov sin, koji ima oko 12 ili 13 godina, dvaput je pogođen u nogu bojevom municijom. Jedan od metaka zaglavljen je u kosti."

Iranski režim proteste tretira kao egzistencijalnu prijetnju, a čini se da represija djeluje jer demonstranti uglavnom ostaju kod kuće zbog straha od hapšenja ili smrti. Organizacije za ljudska prava navode da je ubijeno najmanje 2.500 ljudi.

Informacije o nastavku protesta

Uprkos tome, nekoliko ljudi na granici izjavilo je da su se demonstracije nastavile, barem do početka ove sedmice. Drugi demonstrant je rekao da su snage sigurnosti ugušile proteste u njegovom gradu prošlog petka, ali da su se nastavili drugdje. "Demonstracije su se i dalje odvijale u Fardisu i Malardu, te u nekim dijelovima Teherana", rekao je. "Moji prijatelji su bili tamo. Stalno smo bili na vezi telefonom. U utorak navečer (13. januara) protesti su još trajali, ali od tada nemam novih informacija."

Drugi muškarac ispričao je da je u srijedu, 15. januara, bio u Teheranu i vidio demonstrante na ulici, mada nije jasno o kakvom se obliku protesta radilo niti koliko je ljudi učestvovalo. BBC napominje kako nema čvrstih dokaza da se ulični protesti i dalje održavaju jer vrlo malo snimaka izlazi iz zemlje, a izvještaje je nemoguće potvrditi. BBC-ju je, kao i drugim međunarodnim medijima, zabranjeno izvještavanje iz Irana.

Ekonomska kriza kao okidač

Čini se da je vladina represija uglavnom efikasna, ali ekonomski problemi koji su izazvali krizu nisu nestali. Učiteljica iz grada blizu granice rekla je da joj je svejedno ko je vođa, sve dok se ekonomska situacija poboljša. "Ne želimo ništa više od naših osnovnih prava", rekla je. "Imati kuću, imati auto, imati normalan život. Moja plata traje 10 dana, a moram posuđivati novac da pokrijem ostatak mjeseca. Jako je loše." Na pitanje o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovoj prijetnji vojnim udarima, odgovorila je: "Čekamo da vidimo šta će Trump učiniti. U međuvremenu, civili ginu."

Slabost iza prividne snage

Sila kojom su iranski lideri ugušili proteste signalizira njihovu slabost. Regionalne posredničke grupe, koje su nekada služile kao odbrana od napada, oslabljene su izraelskim ratom s Hamasom i Hezbollahom te padom bivšeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Uz to, izraelsko-američki rat s Iranom prošle godine (2025.) iscrpio je vojne sposobnosti zemlje i ostavio je ranjivom.

Skriven iza planinske granice, iranski režim ponovo uspostavlja kontrolu. No, iza te represivne kontrole krije se rastući strah Islamske Republike, nesposobne da ispuni najosnovnije zahtjeve svog naroda: zaštitu od vanjskih napada i blagostanje kod kuće.